Zamrzavanje pregovora Hrvatska - EU?
Petak, 1. februar 2008. 10:35
Šef delegacije Evropske komisije u Zagrebu Vinsent Degert upozorio je
hrvatske vlasti da su se nad pristupnim pregovorima Hrvatske sa EU
nadvili "zabrinjavajući oblaci", koji bi mogli usporiti, pa čak i
zamrznuti pregovore.
U razgovoru s hrvatskim predsednikom Stjepanom Mesićem Degert je
pojasnio da je glavni razlog za to što je Hrvatska proglasila
"Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas" (ZERP) u Jadranu, te što su njeni
odnosi sa Slovenijom pali na zabrinjavajući nivo.
Degert je ukazao i na sporo provođenje nezaobilaznih reformi u pravosuđu i javnoj upravi.
Mesić je istakao da je potpuno svestan ozbiljnosti trenutka, koji su,
prema njegovom mišljenju, proizvela nerešena granična pitanja sa
Slovenijom.
On je ponovio spremnost Hrvatske da to pitanje iznese pred Međunarodni
sud pravde u Hagu, preuzimajući obavezu da će poštivati odluku tog
suda, navodi se u saopštenju iz Kabineta hrvatskog predsednika.
Kada je reč o ZERP-u, Mesić je naglasio da je neosporno suvereno pravo
Hrvatske da proglasi taj pojas, ali da pri traženju izlaza iz sadašnje
krize treba imati na umu i to da će Hrvatska ulaskom u EU ionako biti
obavezna da i u tom pitanju primenjuje evropske standarde i kriterijume.
Iz Brisela su proteklih nekoliko sedmica stizale prvo naznake, a onda i
jasne poruke da bi Hrvatska zahtevom na sprovodjenju svog Zaštićenog
ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) mogla da uspori, ili čak potpuno
zakoči ulazak u EU.
Slovenija, trenutno predsjedavajuća država unije, je istovremeno opružila Zagreb da je sasvim blokirao odnose sa Ljubljanom.
Sporni ZERP je, u nameri da dodatno zaštiti Jadransko more i interese hrvatskih ribara, izglasao Sabor u junu 2004. godine.
Ali, posle oštrih protesta Italije i Slovenije, koje smatraju da
hrvatski ZERP ugrožova njihove ribolovne interese, i pod žestokim
pritiscima Brisela, Zagreb je njegovu primjenu dva puta odlagao.
ZERP je ipak stupio na snagu 1. januara, s ciljem da zaštiti pravo
Hrvatske na iskorištavanje, očuvanje i raspolaganje prirodnim
bogatstvima mora izvan granice teritorijalnog mora, što je uobičajena
praksa u medjunarodnom pravu. Iste pojaseve već su ranije proglasile i
Italija i Slovenija.
Istoga dana kada je Hrvatska krenula u sprovodjenje ZERP, Slovenija je
preuzela šestomesečno predsjedavanje EU, pa je taj svoj položaj, prema
ocenama hrvatskih analitičara, iskoristila za dodatne pritiske na
Zagreb, zahtevajući od hrvatskog državnog vrha da stopira sprovodjenje
pojasa.
Stav da Hrvatska "sprovodi jednostranu blokadu" prema susedu izneo je
ove sedmice slovenački šef diplomatije Dimitrij Rupel na sastanku
Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta, na kome se
raspravljalo o brzini toka reformi u Hrvatskoj kao najvažnijem uslovu
za dovršetak pregovora o njenom učlanjenju u EU.
Rasprava o Hrvatskoj vodjena je na osnovu nalaza glavnog izveštača
Evropskog parlamenta Hanesa Svobode (Hannes Swoboda), u kojem se
ocenjuje da je zemlja u proteklom jednogodišnjem periodu postigla
značajan napredak.
Ali, Svoboda je u izveštaju naveo da ima mnogo toga što treba
napraviti. On je pozvao Zagreb na dodatne napore u političkim,
pravosudnim i privrednim reformama, i rešavanju otvorenih pitanja sa
susedima, posebno misleći na neslaganje Italije i Slovenije oko
provodjenja ZERP, za koji smatra da bi mogao da ugrozi i usporiti
približavanje Hrvatske EU.
Na Rupelovu izjavu odmah je demantijem reagovalo hrvatsko ministarstvo
spoljnih poslova i evropskih integracija, a usledila je i reakcija
premijera Ive Sanadera, koji je novinarima u Zagrebu rekao da je "Rupel
prevršio meru uobičajenu u diplomatskim odnosima dve zemlje."
On je Rupelovo ponašanje ocenio kao pokušaj dodatnog pritiska na
Hrvatsku da ukine ZERP, pa je pozvao slovenačkog kolegu da odustane od
takvog "nediplomatskog ponašanja" i da se konačno sastane sa hrvatskim
šefom diplomatije.
"Ako postoji dobra volja, onda je moguće naći rešenje da Hrvatska
primeni ZERP i otkloni razloge protivljenja Rima i Ljubljane," kaže
Sanader, potvrdivši da je Hrvatska pozvala Italiju i Sloveniju na
razgovore o zajedničkom i svima prihvatljivom rešenju.
Prema mišljenju stručnjaka, Hrvatska ima sve manje izgleda da u EU udje
do 2010. godine. Slična ocena poslednjih dana stiže i iz Brisela.
(agencije/MONDO)
Prijem 
