Umro Gustav Krklec 
30. listopada - Hrvatski književnik , prevoditelj s ruskog, češkog i njemačkog,
Gustav Krklec umro je 30. listopada u Zagrebu. Krklec je rođen 23. lipnja 1899. godine u Udbinji kraj Karlovca, a djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu
Zauzeo je svoje mjesto u hrvatskoj književnosti vrlo mlad, već u šesnaestoj godini. Javlja se gotovo istodobno s
Krležom ,
Andrićem,
Ujevićem i
Šimićem. Nakon Prvog svjetskog rata Krklec je objavio dvije zbirke Lirika 1919. godine i Srebrna cesta 1921. godine, koje su doživjele veliki uspjeh.
Istodobno je tiskana drama Grobnica. U tome autobiografskom tekstu kaže da se rodio posljednje godine prošloga stoljeća kao zakoniti sin
Gustava Krkleca, stare zagorske korenike, i
Hermine Krklec, rođene Wells.
Žustrina i borbenost krasile su njegov temperament od rane mladosti, pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana
Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena mora opet mijenjati gimnaziju. Tada odlazi na Sušak, a zatim je studirao filozofiju u Zagrebu.
Uz poeziju, Krklec rano počinje pisati feljtone i surađivati u novinama i časopisima. S A. B. Šimićem uređuje znameniti časopis Juriš. Kao reporter Glasa SHS odlazi u Beograd i u tome gradu živi od 1922. godine pa sve do kraja Drugog svjetskog rata. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke
San pod brezom i
Darovi za bezimenu.
Napisao je brojne pjesme za djecu, te majstorske dnevno-kritičarske zapise
Lica i krajolici 1954. godine i
Pisma Martina Lipnjaka iz provincije 1959. godine u kojima pokazuje izniman dar za uočavanje i opis pojedinosti. Sve do posljednjih pjesama Krklec doživljava svoje pjesništvo kao glas života. A tome glasu ostaje vjeran i u jednako važnom dijelu svoga stvaralaštva - prevodilaštvu.
Prijem