Taji li Vlada negativne ocjene iz Brisela?
Enis ZEBIĆ
Taji li hrvatska Vlada od svoje javnosti negativne ocjene u najnovijem izvješću Evropske komisije o hrvatskom napretku u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, kako misli dio opozicije? Opozicijski Demokratski centar traži na tu temu i posebnu sjednicu Vlade. O čemu se radi?
Iako se vladajuća hrvatska politika kune da je ulazak u Evropsku uniju glavni strateški cilj Hrvatske, sama se tako ne ponaša, upozoravaju u oporbenom Demokratskom centru. Najnovije izvješće Evropske komisije o napretku Hrvatske u pregovorima o članstvu u Uniji nije bolje od prethodnih, što je ocjena koju javno iznosi premijer Sanader, a hrvatska javnost nema uvid što to točno u tom dokumentu od sedamdesetak stranica piše, kaže predsjednica Demokratskog centra Vesna Škare Ožbolt. Zato Vlada treba prevesti i objaviti to izvješće, sugerira bivša ministrica pravosuđa:
„Konačno, hrvatski građani plaćaju porez, plaćaju rad onih koji bi trebali raditi na približavanju Hrvatske Evropskoj uniji. Želimo da vlada najavi što konkretnije mjere koje misli napraviti.“
Zbog toga Demokratski centar traži da se na tu temu održi i posebna sjednica hrvatske Vlade, i da se sa primjedbama i planom mjera koje će ukloniti uočene probleme, upozna sve saborske zastupnike:
„Što kaže izvješće? Da se ne dešava korupcija u visokim političkim krugovima, da je pravosuđe i dalje inficirano politikom, da se organizirani kriminal u Hrvatskoj ne suzbija u dovoljnoj mjeri, da su mediji pod priličnim političkim pritiskom. Da li se vlada do sada referilala na ovo izvješće? Nije. Da li se referirala na sve ove prigovore i teme o kojima smo govorili? Nije.“
Ne samo da politika krije ocjene iz izvješća Evropske komisije o hrvatskom napretku, nego po ocjeni Vesne Škare Ožbolt ni hrvatski mediji nisu ga predstavili kako valja. Na naše pitanje radi li se o političkoj kontroli nad medijima, ili jednostavno o lijenosti medija, nismo dobili
konkretan odgovor. No, ne misle svi da je hrvatska javnost ostala zakinuta za ocjene i upozorenja iz izvješća Evropske komisije. Za Radio Slobodna Evropa govori profesor evropskih integracija na zagrebačkom Sveučilištu Damir Grubiša:
„Ja mislim da je to izvješće dovoljno prezentirano javnosti. Ono je bilo prezentirano u izvodima. Konačno, bilo je mnogo komentara koji su govorili i u prilog i kritički o samom izvješću i prilično vjerodostojno prenijeli ono što je samo izvješće u sebi sadržavalo, dakle i pozitivnu i negativnu stranu.“
Sasvim je logično da su prvi ljudi hrvatske politike naglašavali pozitivne aspekte izvješća, kaže Grubiša:
„Naravno da su premijer, a konačno i predsjednik republike govorili u pozitivnom ozračju jer, naravno, za njih je najbitnije da se priznaje da je napravljen progres. Međutim, taj progres nije još toliko dovoljan da bi cijelo izvješće bilo entuzijastički na strani Hrvatske, nego se upozorava na još uvijek kritične točke, što znači da Hrvatska treba ubrzati svoje reforme i poduzeti one mjere koje već obećava poduzeti onog trenutka kad je prihvaćena kandidatura Hrvatske u EU.“
Međutim i mediji, zato što im nije bilo toliko interesantno, i hrvatski političari, jer je posrijedi doista ozbiljan problem, gotovo su šutke prešli preko prve od pet glavnih primjedbi Evropske komisije, a to je reforma javne uprave, odnosno činjenica da je državni aparat u Hrvatskoj spor, neefikasan, nesposoban i skup:
„Naime, javna uprava je identificirana kao neuralgična točka, kao ona točka koja je kritična. Naravno da je ona istaknuta na prvom mjestu, točno su pobrojani svi propusti hrvatske vlade, što je hrvatska vlada obećala učiniti, a što nije učinila u ovom kratkom razdoblju od posljednjeg izvješća o napretku do ovogodišnjeg izvješća o napretku.“
Prijem 
