Srbi u Hrvatskoj: neravnopravnost u zapošljavanju

Srbi u Hrvatskoj: neravnopravnost u zapošljavanju



Zagreb
16.12.2008
Enis Zebić


Ustavni zakon o manjinama jamči manjinama razmjernu zastupljenost u tijelima državne i lokalne uprave i javnim poduzećima. Rezultati najnovijeg istraživanja Srpskog demokratskog foruma pokazuje da se ta zakonska odredba ne poštuje, dapače, da su pozitivni pomaci posljednjih godina premali. Od zapadne Slavonije do Like i Dalmatinske zagore, od suda do policije i od vodovoda do šumarije, Srba nema onoliko koliko bi ih trebalo biti prema zadnjem popisu stanovništva, a prema odredbi članka 22. Ustavnog zakona o manjinama koji garantira razmjenu zastupljenost manjinama, upozorava najnovije istraživane Srpskog demokratskog foruma (SDF).

Primjerice, iako Srba po posljednjem popisu u Dalmatinskoj zagori ima 13,3 posto, u javnim službama zastupljeni su sa svega 4.3 posto, upozorava u izjavi za Radio Slobodna Europa predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula:


„Dalmacija prednjači, Lika je odmah za njom. Rekao bih da su gotovo jednake. Veliki nerazmjer je u Donjem Lapcu. Recimo u Benkovcu, od 359 ukupno zaposlenih, nemate nijednog jedinog Srbina. Onda imamo mjesta gdje su Srbi daleko dominantniji po broju stanovništva, kao recimo u Vojniću ili Dvoru, ali su u javnim servisima podzastupljeni. A javni servisi su jedino što i funkcioniše u tim mjestima, jer tu nema nekakvih proizvodnih pogona.“


Politički analitičar Davor Gjenero analizirao je ovo istraživanje za SDF, obavljeno ovog ljeta, u komparaciji sa rezultatima otprije dvije godine:


„Pomaci su u okviru jednog postotka, dakle potpuno zanemarivi. S tim da su najveći pomaci postignuti u zapošljavanju političke klase. Više je pripadnika srpske manjine izravno zaposlenih u izvršnoj vlasti i tijelima lokalnih vlasti.“


Najveći je problem u tome što je izgubljeno mnogo vremena, upozorava Gjenero:


„Vrijeme koje je za nama, bilo je vrijeme intenzivnog ekonomskog rasta, kao i rasta tolerancije i političke korektnosti. Unatoč tome, srpska manjinska zajednica, na područjima povratka, ostala je u velikoj mjeri socijalno isključena.“


Naime, sada se za 20 posto smanjuje fond za stimuliranje novog zapošljavanja, dolazeća ekonomska kriza zahvatit će u prvome redu izvozno orijentirane industrije, poput drvoprerađivačke, koje na područjima povratka zapošljavaju najviše stanovništva:


„Nije se stvorio nikakav sustav poticanja zapošljavanja pripadnika manjine kao ranjive skupine u poslovnom sektoru. A i u javnom sektoru, ta zaposlenost dostiže tek oko četiri do pet posto na područjima na kojima manjina čini 20-30, pa i više posto stanovništva.“


U Samostalnoj demokratskoj stranci su cijeloga dana bili zauzeti posljednjim izmjenama u ponedjeljak usvojenog proračuna, pa nisu mogli komentirati rezultate ovog istraživanja. Međutim, što se tiče bojazni da će zapošljavanje manjina biti prvo na udaru proračunske štednje, iz te stranke, koja je dio vladajuće koalicije, već su najavili da a za manjine neće biti rezanja troškova.

a priznat se mora da na tom planu ne radi se dobro