Gost
Gost
 | | Naslov: Umro Janez Drnovšek Sub 23 Feb 2008, 20:48 | |
| | Umro Janez Drnovšek |
|  |
| Bivši
slovenski predsjednik i bivši premijer Janez Drnovšek umro je tijekom
noći s petka na subotu, objavila je u subotu ujutro Slovenska tiskovna
agencija STA pozivajući se na Drnovšekov ured. |
|
Vijest o smrti objavila je i slovenska nacionalna televizija.
Drnovšek je niz godina bolovao od karcinoma. Rak na bubregu
otkriven mu je 1999. kada je hitno operiran. U javnosti se zadnji put
pojavio prije dva mjeseca kada je vidno iscrpljen kratko prisustvovao
na inauguraciji novog predsjednika Danila Türka.
| Sućut predsjednika i premijera |
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izrazio je u svoje i u
ime hrvatskog naroda sućut svom slovenskom kolegi Danilu Türku povodom
smrti bivšeg slovenskog predsjednika i premijera Janeza Drnovšeka.
Premijer Ivo Sanader uputio je brzojav sućuti predsjedniku slovenske vlade Janezu Janši. |
Janez Drnovšek – životopis
Jedan od najistaknutijih slovenskih političara zadnjih 20 godina,
višestruki premijer i predsjednik države od 2002. do 2007. Janez
Drnovšek, uz Milana Kučana, važi za najistaknutijeg slovenskog
političara zadnjih 20 godina, te za najzaslužnijeg za uspješnu
ekonomsku i političku tranziciju i osamostaljivanje Slovenije kao i
njeno uključivanje u Europsku uniju i NATO.
Drnovšek je rođen 17. svibnja 1950. u Celju. Nakon sticanja diplome
na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu 1973. zaposlio se u lokalnoj
građevinskoj tvrtki u mjestu Zagorju, a početkom 1980-ih preuzima
mjesto direktora lokalne podružnice Ljubljanske banke u Trbovljama.
Osamdesetih godina bio je godinu dana ekonomski savjetnik u
jugoslavenskom veleposlanstvu u Kairu. Doktorirao je 1986. na
Ekonomsko-poslovnom fakultetu u Mariboru s temom MMF i Jugoslavija.
Iste godine postaje slovenski delegat u Vijeću republika i
pokrajina Skupštine SFRJ, a 1989. godine izabran za slovenskog člana
Predsjedništva SFRJ, naslijedivši ranijeg člana Staneta Dolanca.
Na to ga je mjesto – u vrijeme "slovenskog proljeća" i previranja u
partijskim strukturama – predložila omladinska organizacija SKS, a na
iznenađenje javnosti Drnovšekova je kandidatura bila uspješna.
Kasnije je izjavljivao da se u visokoj politici osjećao "kao da je
lansiran na Mars", ali se u njoj, kako se pokazalo, vrlo dobro snašao.
U vrijeme njegovog dolaska u jugoslavensko Predsjedništvo u tijeku
je jugoslavenska kriza koja će uskoro dostići svoj vrhunac, a na tom
mjestu zatekao ga je i raspad bivše Jugoslavije.
 | | Posljednja snimka Janeza Drnovšeka |
Tijekom burnih godina krize protivio se Miloševićevoj opciji
i velikosrpskim tendencijama pretvaranja Jugoslavije u unitarnu državu
i uvođenju načela jedan čovjek-jedan glas, što isključuje nacionalnu
ravnopravnost.
U svojim kasnijim člancima i publicističkim radovima, objavljivanim
u međunarodnom tisku, Drnovšek je tumačio da je već tada upozoravao
srpskog "vožda" kako je ohrabrivanjem nacionalizma kod najbrojnijeg
naroda tadašnje države "uzjahao tigra" s kojega će teško sjahati i koji
će ga na kraju "pojesti".
Nakon "desetodnevnog rata" bivše JNA sa slovenskom teritorijalnom
obranom Drnovšek je bio jedan od sudionika dogovora europske trojke s
predstavnicima Jugoslavije, Hrvatske i Slovenije o suspenziji
implementacije odluka o osamostaljenju na rok od tri mjeseca.
Tih je mjeseci bojkotirao sastanke jugoslavenskog Predsjedništva jer ga je tadašnja slovenska vlada premijera Lojzea Peterlea držala samo za zastupnika slovenskih interesa u Beogradu.
U Predsjedništvo se vratio na sastanak na kojemu je donesena odluka
o povlačenju pripadnika JNA iz Slovenije, a smatra se i najzaslužnijim
za dogovor da prilikom povlačenja jugoslavenskih postrojbi iz Slovenije
ne bude incidenata.
 | | Sporazum Drnovšek-Račan Sloveniji je još uvijek prihvatljiv |
Godine 1992. izabran je za predsjednika oporbene stranke Liberalnih
demokrata (LDS). Nakon što je premijer Demosove vlade, koja je provela
osamostaljenje države, Peterle, prilikom glasanja u proljeće te godine,
izgubio većinu u parlamentu, Drnovšek je izabran za predsjednika
prijelazne vlade do izbora na jesen iste godine.
Na njima je s LDS-om uvjerljivo dobio relativnu parlamentarnu
većinu i formirao mješovitu koalicijsku vladu, u kojoj su druga najveća
stranka bili Peterleovi kršćanski demokrati.
U vrijeme jake dominacije stranaka lijevog centra, Drnovšek je sa
svojom strankom pobjeđivao i na parlamentarnim izborima 1996. i 2000.,
a premijerski položaj izgubio je samo na nekoliko mjeseci 2000., kad je
zbog gubitka većine u parlamentu, do izbora na kojima su stranke
lijevog centra opet pobijedile, privremenu vladu vodio sadašnji
ministar financija u Janšinoj vladi Andrej Bajuk.
Unatoč posebnostima karakterističnim za njegovu ličnost, s kojima
se svi nisu mogli složiti, Drnovšek bez sumnje ima, uz Milana Kučana,
reputaciju najuspješnijeg slovenskog političara zadnja dva desetljeća.
I sam je sebe smatrao arhitektom uspješne političke, a osobito
gospodarske tranzicije, i kasnije odbijao kritike da je zaslužan i za
ekscese, nepravilnosti u privatizaciji te siromašenje nekih društvenih
slojeva.
S mjesta predsjednika vlade povukao se 2002. na sredini mandata,
kad se kandidirao za mjesto predsjednika države i bio izabran u drugom
krugu, naslijedivši na tom mjestu Milana Kučana.
Nakon dolaska na vlast sadašnje vlade desnog centra premijera Janeza Janše
prvih je godina njegova kohabitacija s novom vladom tekla bez problema,
no u zadnje dvije godine Drnovšekova mandata odnosi su se zaoštrili.
Uzrok je bio u njegovoj kritici Janše zbog navodne stranačke
isključivosti pri izboru na najvažnije državne položaje.
To je osobito izraženo bilo početkom 2007. kad je Janšina većina u
parlamentu odbila obnoviti petogodišnji mandat guverneru središnje
banke Mitji Gaspariju.
Janšin krug uzvratio je na kritike smanjivanjem predsjednikova
proračuna zbog navodne rastrošnosti pri putovanjima na razna
"egzotična" politička odredišta, poput mirovnog kongresa u Indiji i
inauguracije bolivijskog predsjednika Moralesa.
 | | Predsjednik Mesić i Drnovšek održavali su redovite polugodišnje radne susrete |
Vlada je zadnjih godina Drnovšekova mandata oštro kritizirala i
njegove "solističke" akcije u vanjskoj politici, uz ostalo i izjave
vezane s odnosima Slovenije i Hrvatske.
Zbog sukoba s premijerom Janšom, ali i napredovanja bolesti u
proljeće 2007. definitivno je objavio da neće konkurirati za drugi
predsjednički mandat.
Za svoje pobornike i stranke ljevice Drnovšek je u odnosima s
Hrvatskom bio na glasu i kao majstor na političkoj šahovnici zbog
postizanja tzv. parafiranog sporazuma o granici s tadašnjim hrvatskim
premijerom Ivicom Račanom, koji kasnije nije realiziran jer nije naišao na podršku Hrvatskog sabora.
Zahvaljujući vezama u inozemstvu koje je stvorio još kao član
jugoslavenskog predsjedništva i kasnije, te znanju više svjetskih
jezika i velikom umijeću komunikacije, imao je ugled dobrog zastupnika
slovenskih nacionalnih interesa u Europi i svijetu.
Najviše zasluga pripisuju mu za ulazak Slovenije u EU i NATO savez.
Imao je ugled izrazitog političara-pragmatičara i uspješnog
pregovarača, u odnosima s drugim zemljama, kao i na unutarnjem planu
pri sklapanju različitih koalicijskih vlada koje je vodio.
Drnovšeku je 1999. prilikom rutinske pretrage otkriven rak na bubregu koji mu je odstranjen hitnim operativnim zahvatom.
Nekoliko godina kasnije bolest se vratila u obliku metastaza, no
jedno je vrijeme izbjegavao liječnike i pribjegavao alternativnim
metodama liječenja, o čemu je u više navrata i sam govorio.
Zadnjih se godina, pod utjecajem bolesti i promjene životnog stila,
okrenuo pisanju ezoteričnih knjiga koje su doživjele popriličan uspjeh,
a osnovao je i Pokret za pravdu i razvitak, udrugu preko koje se borio
za svoja politička i duhovna shvaćanja, zagovarao vegetarijanstvo i
propagirao ekološke ideje, upozoravajući da čovječanstvo ide prema
samouništenju ako ne prestane zbog profita i političkih interesa
uništavati planet i prirodna bogatstva.
Na internet stranicama Pokreta povremeno je objavljivao zanimljive kolumne, potpisujući se kao "Janez D.".
Zadnji put u javnosti se pojavio, vidno iscrpljen, na inauguraciji
sadašnjeg predsjednika Danila Türka, prije malo manje od dva mjeseca.
net.hr
|
|
|
