Dragutin Gorjanović-Kramberger 
U Zagrebu 25. listpada 1856. rodio se
Dragutin Gorjanović-Kramberger. Najpoznatiji hrvatski prirodoslovac proslavio se otkrićem ostataka krapinskoga pračovjeka, poznatog u svjetskoj znanosti pod nazivom homo krapiensis.
Znanstvenu karijeru počeo je u Beču, a nastavio u Zagrebu, gdje je nakon smrti doktora
Đure Pilara preuzeo na Zagrebačkom sveučilištu Katedru geologije i paleontologije, postavši istodobno upravitelj Geološko-paleontološkog muzeja.
Gorjanović je svojim radovima stekao opće priznanje svjetske znanosti, osobito raspravama s područja paleontologije, geologije i antropologije. Kruna njegova bogatog i istraživačkoga rada jest epohalno djelo o životu i kulturi krapinskoga diluvijalnog čovjeka.
Pronalaskom i uzornom, svestranom obradom fosilnih ostataka krapinskoga pračovjeka proslavio je Gorjanović sebe i hrvatsku znanost u cijelome kulturnom svijetu. Pronalazak ostataka krapinskoga pračovjeka prihvaćen je kao prvorazredno otkriće koje upotpunjava još nedovršen lanac razvoja čovjeka.
Poslije otkrića ležišta pračovjeka na obronku Hušnjakova brijega u Krapini 1899. Gorjanović je sustavno obradio ljudske i životinjske nalaze te ispravnom interpretacijom ležišta omogućio da se još više približimo postanku, razvoju i životu naših davnih predaka.
Dragutin Gorjanović-Kramberger umro je u Zagrebu 22. prosinca 1939. godine.
Prijem