2.srpnja

Umro Nostradamus

2. srpnja - Nizak, robustan, nabit, topla, ali tajanstvena pogleda, inteligentan, obrazovan, ali škrt u riječima. A takve su bile i njegove misli: njegova glasovita proročanstva: kratka, tajanstvena, škrta u riječima, a mnogoznačna. Zvao se Michel de Notredame, ali je svjetsku slavu stekao imenom Nostradamus.
Francuski liječnik, kozmetičar, mešetar i prorok, Michel Notredame - Nostradamus rodio se 14. prosinca 1503. u Saint Remyju u Provansi. Umro je 2. srpnja 1566. godine u Salon de Provence, gdje ga i danas slave, znajući njegovo ime vješto uplesti u turističke svrhe.
Rođen je kao židov, ali je obitelj zbog vjerskih netolerancija toga doba prešla na katoličanstvo. Školovao se za liječnika, već u 21. godini dobiva dozvolu za liječničku praksu i postaje poznat požrtvovno liječeći oboljele od kuge.
Vjerojatno bi Nostradamusov život bio potpuno nepoznat da nesretnom liječniku nisu od kuge umrli žena i dvoje djece, pa Nostradamus razočaran, čak i prezren od sredine, odlazi iz Francuske, luta Europom, bavi se mešetarstvom, astrologijom i proroštvom.
Treba istaknuti da je Nostradamus živio u doba važnih promjena. Zemljovidi svijeta mijenjaju velika zemljopisna otkrića, srednji vijek gasi renesansa, a Crkvu razdiru nesuglasice, vjerske netolerancije i luteranstvo. Doba je to kojemu je bio potreban velik prorok, kao što je i velikom proroku trebalo prijelomno doba. Nostradamus ne proriče samo budućnost, on proriče i prošlost i budućnost tijekom nadolazećih stoljeća, pa i tisućljeća.
Godine 1555. Nostradamus je u Lyonu tiskao svoja Proročanstva napisana u 965 strofa, s po četiri stiha, koja postaju posebno popularna nakon nesretne smrti kralja Henrika II. Iako u doba bez novina, telekomunikacija pa čak i prometa, Nostradamusova slava još je se za života proširila i bila golema. Naravno, uz slavu ide i mržnja pa su Nostradamusa povremeno proganjali francuski dvor i španjolska inkvizicija.
Mnogi će autoriteti i danas potvrditi Nostradamusov neobičan proročki dar. U njegovim mističnim, dvosmislenim stihovima punim neobičnih asocijacija i metafora mnogi će ljudi prepoznati predviđanja pojava povijesnih osoba, poput Napoleona ili Hitlera, najavu svjetskih ratova, različitih katastrofa, putovanja čovjeka na Mjesec pa i pojave računalnih virusa.
No, stihovi Proročanstva većini Nostradamusovih štovatelja omogućuju da u njima prepoznaju prošlost ili sadašnjost, a veoma rijetko i budućnost. Njegovo smrtno tijelo za sva je vremena nadživjelo devetstotinjak strofa proročanstva o kojima je do danas napisano barem deset puta toliko knjiga.

NA DANAŠNJI DAN : Zločini nad Srbima u BiH i Hrvatskoj


Muslimani držali Srbe iz Rožnja u blokadi



Rožanj, selo (Srba 379, muslimana 14) sa ubedljivom srpskom većinom u opštini Zvornik, ali opkoljeno i od samog početka rata u stalnoj blokadi okolnih muslimanskih sela kroz koja, zbog stalnih pretnji da će biti ubijeni, Srbi seljani Rožnja nisu ni mogli ni smeli da izađu iz sela.
Selo je konačno napadnuto, opljačkano i spaljeno 2. jula 1992. Napad su organizovali i izvršili naoružani muslimani, regrutovani na teritoriji zvorničke i susednih opština, pripadnici Armije BiH.
Prilikom napada, i pored žestokog otpora branilaca, ubijeno je i ranjeno više lica, a svi meštani srpske nacionalnosti izbegli su ili proterani iz svojih domova. NJihova imovina, pokućstvo, bela tehnika, rezerve hrane, stoka, ukratko, sve što su decenijama sticali, oteli su i u svoja sela preneli pripadnici Armije BiH i njihovi prijatelji i rođaci koji su učestvovali u napadu. Imovina koja se nije mogla odneti, stambene zgrade i privredni objekti, spaljeni su i razoreni.
Žrtve: 1) Mitar Ostojić, 1972; 2) Bogosav (Stevo) Ilić, 1968; 3) Stanko (Ilija) Ostojić, 1975; 4) Goran Ostojić, 1962; 5) Nedeljka (Spasoje) Ostojić, 1931.

Dogodilo se na današnji dan - 2. jul



1566. - Umro je Nostradamus, francuski astrolog, lični lekar kralja Šarla IX i prorok, poznat po svojoj knjizi "Proročanstva".

1644. - Odigrala se bitka kod Marston Mura, gde su snage parlamenta, predvođene Oliverom Kromvelom, pobedile rojalističke snage kralja Čarlsa I.

1714. - Rođen je Hristof Vilibald Gluk, nemački kompozitor i reformator opere. Dugo je živeo u Parizu, gde su njegova dela izazvala žestoku polemiku. Svojim operama u kojima je propovedao vraćanje helenskoj umetnosti, pripremio je put muzičkoj drami. Dela: opere "Alkesta", "Orfej i Euridika", "Ifigenija na Tauridi"...

1867. - Crna Gora objavila je rat Otomanskom carstvu u srpsko-turskom ratu. Kao učesnici u ratu protiv Turaka, na Berlinskom kongresu 1878. priznata joj je samostalnost i odobren izlaz na Jadransko more dobijanjem gradova Bar i Ulcinj.

1877. - Rođen je Herman Hese, nemački književnik. Pisao je lirske pesme, novele i romane. U početku stvaranja bio je romantičar, a u proznim delima pod uticajem psihoanalize i orijentalne mudrosti. Nacisti su zabranili njegova dela jer se izjašnjavao kao antinacista i antimilitarista. Dela: "Petar Kamencind", "Stepski vuk", "Demijan", "Igra lažnih bisera", "Sidarta"... Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1946. godine.

1927. - Helen Vils Mudi (Helen Wills Moody) postala je prva Amerikanka koja je osvojila Vimbldon.

1957. - Porinuta je prva podmornica opremljena dirigovanim projektilima.

1961. - Umro je Ernest Hemingvej, američki književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. godine. Dela: "Sunce se ponovo rađa", "Zbogom oružje", "Starac i more", "Za kim zvona zvone", "Imati i nemati", "Afrički zeleni bregovi", "Peta kolona"...

1988. - Štefi Graf pobedila je Martinu Navratilovu u finalu Vimbldona.

1992. - Umro je srpski pisac Borislav Pekić, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psihološku i sociološku analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svetu. Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata proveo je nekoliko godina na robiji. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989, prve posleratne opozicione partije u Srbiji. Dela: romani "Vreme čuda", "Hodočašće Arsenija Njegovana", "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo", "Atlantida", "Novi Jerusalim", "Argonauti", "Pisma iz tuđine", "Godine koje su pojeli skakavci", "Besnilo", drame "Kako zabaviti gospodina Martina", "Na ludom belom kamenu", scenario za film "Dan četrnaesti".