Sljedeće godine u mjesecu studenom, završit će osmogodišnja vladavina američkog predsjednika Georga Busha. Ratobornog Busha, na čelnom mjestu američke administracije, mogla bi zamijeniti prva žena, prvi crnac, prvi mormon ili pak prvi Italoamerikanac. Prognoze govore da najbolje izglede imaju Hillary Clinton i Rudolph Giuliani.
Predstojeći predsjednički izbori bit će specifični iz dva razloga. Po prvi put nakon 80 godina za predsjedničko mjesto neće se birati potpredsjednik SAD-a. Naime, dosad je bila praksa da aktualni predsjednik pred kraj svog drugog mandata "imenuje" svog nasljednika, najčešće potpredsjednika iza kojeg bi stala matična stranka.
Osim toga, izbori 2008. bit će najskuplji izbori u demokratskoj povijesti Sjedinjenih Država. Prema procjenama, potrošit će se oko milijardu dolara. Da bi se kandidate shvatilo ozbiljno, morat će prikupiti do kraja ove godine najmanje 100 milijuna dolara.
Predizborna kampanja već se naveliko zahuktala, a među 13 kandidata demokratske i republikanske stranke profiliralo se nekoliko imena koji ozbiljno mogu računati na respektabilnu podršku birača.
Demokrati nude ženu i crnca
Prva senatorica države New York, Hillary Clinton, prema posljednjim anketama stoji na drugom mjestu. Ako joj kampanja uspije, mogla bi postati i prva predsjednica SAD-a. Rođena je 1947. godine u Arkansasu, gdje joj je suprug Bill Clinton prije dolaska u Bijelu kuću bio guverner. Za bivšeg se američkog predsjednika udala 1975. godine, a kći Chelsea rodila je pet godina kasnije. Hillary Clinton izjašnjava se kao metodistica.
Na izborima za Senat u državi New York, koji su održani 2006. godine, osvojila je 67 posto glasova u odnosu na svog protukandidata, ali mnogi joj demokrati prigovaraju da je s 36 milijuna potrošenih dolara pretjerala. Clintonova je već uspjela prikupiti 100 milijuna dolara, a u prikupljanju silnih svota najviše joj pomaže suprug Bill.
U predizbornoj kampanji mnogi joj zamjeraju što je kao senatorica glasovala za rat u Afganistanu i Iraku, dopuštajući Bushu da čini što ga je volja. Ona na optužbe odgovara kako je predsjednik Bush zlouporabio dobivene ovlasti i da nije očekivala da će se situacija u Iraku zakomplicirati.
Krajem 2005. godine izjavila je da bi potpuno povlačenje američkih trupa iz Iraka bila greška, ali i da Bushova namjera ostanka u toj zemlji bez određenog roka "otvoreno poziva Iračane da se ne brinu o sebi samima".
Pojedini marketinški stručnjaci smatraju da je najveći nedostatak u predstavljanju Hillary Clinton njezina krutost i hladnoća.
Drugi demokratski kandidat Barack Hussein Obama predstavlja osvježenje na američkoj političkoj sceni. Sa samo 45 godina, najmlađi je kandidat na predsjedničkim izborima koji pripada Ujedinjenoj Kristovoj Crkvi. Rodio se u Honoluluu na Hawajima. Majka mu je Amerikanka iz Kansasa, a otac Kenijac koji se nakon rastave vratio natrag u Afriku.
U svojoj političkoj karijeri orijentirao se na nekoliko područja, poput zaštite okoliša, ograničavanja oružja za masovno uništenje i imigrantsku politiku. Upravo je imigracija bolna točka Obamove kampanje jer mu značajan dio demokrata zamjera što je krajem 2006. godine podržao predsjednika Busha u gradnji zaštitne ograde duge više od 1.000 kilometara na granici između Sjedinjenih Država i Meksika jer se fizičkim odvajanjem nastojalo smanjiti broj ilegalnih ulazaka na teritorij SAD-a.
Za razliku od senatorice Clinton, Obama se žestoko usprotivio ratu u Iraku zbog čega je zaradio mnogobrojne simpatije. U studenom prošle godine, na jednom je skupu u Chicagu rekao kako je došlo vrijeme da se Iračanima vrati njihova zemlja. Predložio je povlačenje američkih snaga počevši od ove godine kao i obnovu diplomatskih veza sa Sirijom i Iranom za čiji je nuklearni program rekao da ga SAD ne bi smjele tolerirati već bi trebalo vršiti snažan diplomatski pritisak.
Republikanci igraju na sigurnu ruku
Republikanski kandidat koji je mnoge ugodno iznenadio svojim upravljačkim sposobnostima zove se Rudy Giuliani koji je do 2002. godine obnašao dužnost gradonačelnika New Yorka. Ovaj 62-godišnji katolik izbio je u sam vrh američke politike nakon terorističkih napada na Svjetske trgovačke centre 2001. godine kada je u teškim trenucima pokazao zavidnu mirnoću i hladnokrvnu pragmatičnost zbog koje "velika jabuka" nije upala u još veći kaos. U periodu prije napada, stopu kriminaliteta smanjio je na nisku razinu zbog čega je proglašen najboljim gradonačelnikom nekog velikog američkog grada.
Međutim, zamjera mu se autoritarnost u vođenju grada dok je bio na njegovom čelu. Dio republikanaca ga opisuje kao "premekanog" jer podržava istospolne brakove zbog čega je na svoju stranu pridobio gay glasače i dio glasača Demokratske stranke. Ipak, zbog homoseksualaca i činjenice da se ženio tri puta, Giuliani je izgubio potporu baptističke zajednice koja broji 16 milijuna članova diljem SAD-a. Inače, baptisti su jedni od agilnijih glasačkih vjerskih mašina koji redovito u velikom broju izlaze na izbore i koji su nemali broj puta odlučivali o pobjedniku. Ima najbolje izglede za konačnu pobjedu jer ima najšarolikije glasačko tijelo.
Giulianiev preljub?
U konzervativnom SAD-u, Giuliani je brojne simpatizere izgubio prije ženidbe s trećom ženom. Dok je njegova druga žena ležala u bolnici i borila se protiv raka, on se u javnosti pojavljivao sa svojom budućom ženom.
Vijetnamski veteran John McCain drugi je značajni kandidat Republikanske stranke. Rođen kraj Panamskog kanala, ovaj 70-godišnji mormon bio je zarobljenik rata i to punih pet i pol godina, od 1967. do 1973. godine zbog čega je najpoštovaniji kandidat. Ako pobjedi na predstojećim izborima, bit će najstariji američki predsjednik.
Ono što je za McCaina karakteristično je to da privlači neodlučne glasače, ali i glasače Demokratske stranke zbog čega je sličan Giulianiu. Istraživanje provedeno u siječnju pokazalo je da su Amerikanci najviše upoznati sa životom i radom Johna McCaina. Iako je podržao rat u Iraku, jedan je od rijetkih republikanaca koji je bio najmanje isključiv prema onima koji su se ratu protivili. Liberalnije glasače privukao je i zbog podržavanja borbe za prava homoseksualaca i zato što se protivi Bushovom planu da u periodu od 11 godina uštedi 350 milijardi dolara.
Prijem