8.mart međunarodni praznik - Dan žena

Gost

DAN ŽENA – 8. MART

Rođen na prijelomu stoljeća, u vrijeme velikog industrijskog napretka ali i velikih turbulencija, kriza i radikalnih ideologija, Međunarodni je Dan žena, pokazalo se, nosio u sebi korijene protesta i političkog aktivizma koji će postati nezaobilazni oblici društvenog života.
Godine koje su prethodile povijesnoj 1910. obilježila je snažna spolna segregacija i mali postotak zaposlenih žena u industrijski razvijenim zemljama. One koje su bile zaposlene mahom su radile u tekstilnoj industriji, manufakturi i kao pomoćno osoblje u kućanstvima. Radile su u vrlo lošim uvjetima i za iznimno male nadnice.
U isto vrijeme industriju pogađaju velike krize. Udruženja radnica koja nisu pripadala sindikatima našla su se u nezavidnoj poziciji dok su sindikati sve više jačali.
U Europi, Velikoj Britaniji, Americi i u nešto manjem obimu Australiji, žene sve više lobiraju za svoje pravo glasa. Ta borba kao da je potisnula sve druge aspekte života žena i nove, revolucionarne promjene dale su se naslutiti.
1903, SAD – Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su također podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women's Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u političkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.
1908, SAD - Zadnje nedjelje u veljači 1908. godine, američke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omogući ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politička i ekonomska prava. Slijedeće je godine u demonstracijama na Mannhatnu sudjelovalo 2.000 ljudi.
1909, SAD - Te su godine radnice zaposlene u tekstilnoj industriji organizirale generalni štrajk. Oko 30.000 radnica trinaest je tjedana štrajkalo za bolju plaću i bolje uvjete rada. Liga ženskih sindikata platila je jamčevinu za uhićene i financijski potpomogla štrajkaški fond.
1910, SAD, - Dan žena prihvatile su socijalistkinje i feministice diljem SAD.
1910, Kopenhagen - Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja uKopenhagenus namjerom da predloži Dan žena kao međunarodni praznik.
U to je vrijeme Njemačka socijalistička partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na međunarodni socijalistički pokret, osobito Clara Zetkin. Potaknuta događanjima i akcijama američkih radnica ona je uobličila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu žena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalističkih partija, klubova radnica, te tri žene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obilježavanje Dana žena.
Na Konferenciji je ponovno potvrđena važnost prava glasa za žene i to onog koji neće biti utemeljen na vlasničkim pravima. Neki su socijalisti, naime, držali da bi se pravo glasa za žene lakše ostvarilo preko ostvarivanja vlasničkih prava dok su se drugi, među kojima su Njemica Clara Zetkin i Ruskinja Alexandra Kollontai, borili da ostvarivanje tog prava bude neizostavan i zaseban dio socijalističkog programa.
Zatraženo je i univerzalno pravo glasa – za sve odrasle žene i muškarce. Jedna od odluka konferencije je i da se noćni rad proglasi štetnim za zdravlje žena. Tomu su se usprotivile radnice iz Švedske i Danske kojima je, kako su tvrdile, upravo noćni rad neophodan izvor prihoda. Zatraženo je i da se prava udanih majki izjednače sa pravima samohranih, za što se žestoko borila Alexandra Kollontai, no njezini napori nisu urodili plodom.
1911. – Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan žena obilježen je prvi puta 19. 03. i to u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Slavilo ga je više od milijun žena i muškaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za žene nego i omogućavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije
Ni tjedan dana kasnije 25. 03. 1911. u tragičnom je požaru u New Yorku poginulo više od 140 radnica, uglavnom talijanskih i židovskih imigrantica. Događaj koji je bio posljedica loših radnih uvjeta imat će snažan utjecaj na radno zakonodavstvo Sjedinjenih Američkih Država.
1913.-1914, Rusija – Kao dio mirovnog pokreta koji je počeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obilježile Dan žena i to zadnje nedjelje u veljači 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan žena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti ženama Rusije.
1917, Rusija – Rusija je ostala bez 2 milijuna svojih vojnika. Ruskinje ponovno biraju zadnju nedjelju veljače za obilježavanje Dana žena i zahtijevaju pravo na «kruh i mir». Politički vrh Rusije pokušao je spriječiti prosvjed no žene su svejedno krenule. Ostalo je povijest…
Četiri dana poslije ruski je car je abdicirao a privremena vlada zagarantirala ženama pravo glasa. Ta je povijesna nedjelja, po julijanskom kalendaru koji je bio u upotrebi u Rusiji, pala na 23. 02 a po gregorijanskom, koji se inače koristio, na 8. 03, uzeta kao dan kada će se u cijelom svijetu obilježavati međunarodni praznik - Dan žena.

Prijatelj foruma Broj poruka : 10774 Datum upisa : 03.11.2006

Na današnji dan -8. MART
RTS

1846. - Otvorena je prva čitaonica u Srbiji, nazvana Srpsko čitalište, kasnije Čitalište beogradsko. Slične čitaonice ubrzo su osnovane i u drugim gradovima Srbije.

1866. - Rođen je ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev, profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svetlosnih zraka.

1879. - Rođen je srpski slikar, vajar i pisac Mihailo Milovanović, jedan od osnivača Udruženja likovnih umetnika Srbije, ratni slikar Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svetskom ratu, autor čuvenih portreta srpskih vojvoda Radomira Putnika, Živojina Mišića, Stepe Stepanovića i Petra Bojovića, generala Pavla Jurišića Šturma, kralja Petra I Karađorđevića i regenta Aleksandra Karađorđevića.

1931. - Rođen je srpski književnik Vladimir Bulatović Vib, satiričar, dramski pisac, novinar. Dugogodišnji urednik u Kući 'Politika'. Urednik 'Politikinog Zabavnika' u njegovim najslavnijim danima. Beskrajno duhovit i talentovan literata. Rođen je u Sopotskom u današnjoj Makedoniji [majka mu je bila učiteljica ]. Studirao je Novinarsko-diplomatsku školu i Filozofski fakultet u Beogradu. Jedan je od najvećih satiričara u istoriji srpske književnosti.

1942. - Umro je kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka i Graupera, svetski prvak u šahu od 1921. do 1927. Izgubio je samo jednu partiju u razdoblju od 1914. do 1924, po čemu je jedinstven u istoriji šaha.

1971. - Osnovan je hor 'Kolegijum muzikum', akademski kamerni hor studentkinja Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu.

2005. - U akciji specijalne ruske policije na severu Kavkaza, u mestu Tolstoj-Jurt, ubijen je Aslan Mashadov, vođa čečenskih separatista, jedan od najozloglašenijih terorista na prostorima bivšeg Sovjetskog Saveza.

- Danas je međunarodni Dan žena. Druga međunarodna konferencija žena socijalista je 8. marta 1910. u Kopenhagenu, na inicijativu nemačke revolucionarke Klare Cetkin, ustanovila praznik u znak sećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 8. marta 1909. Prva proslava Dana žena u Srbiji je održana 1914.

Prijatelj foruma Broj poruka : 10774 Datum upisa : 03.11.2006

1879. - Rođen je srpski slikar, vajar i pisac Mihailo
Milovanović, jedan od osnivača Udruženja likovnih umetnika Srbije,
ratni slikar Vrhovne komande srpske vojske u Prvom svetskom ratu, autor
čuvenih portreta srpskih vojvoda Radomira Putnika, Živojina Mišića,
Stepe Stepanovića i Petra Bojovića, generala Pavla Jurišića Šturma,
kralja Petra I Karađorđevića i regenta Aleksandra Karađorđevića.
Diplomirao je 1909. na Likovnoj akademiji u Minhenu, a u Prvom svetskom
ratu je sa srpskom vojskom preživeo njenu golgotu. Njegovo slikarstvo
karakteriše preplitanje realizma, simbolizma i impresionizma, u
dinamičkom procesu stalnih preobražaja i potrage za prepoznatljivim
izrazom, lakoća prilagođavanja različitim formama, uz postojano
uverenje da je narodna tradicija i izvor i ishodište umetničkog
poduhvata. Izložbe njegovih slika u periodu imeđu dva svetska rata bile
su prvorazredan kulturni događaj, a hroničari su zabeležili da je
izložba 1938. u paviljonu "Cvijeta Zuzorić" u Beogradu bila
najposećenija postavka u dotadašnjoj istoriji te kuće. Izradio je
spomenike arhimandritu račanskog manastira i knezu Sokolske nahije
Hadži-Melentiju u manastiru Rača, komandantu Zlatiborskog komitskog
odreda majoru Kosti Todoroviću u Srebrenici (koji su porušile ustaše u
Drugom svetskom ratu), srpskim ratnicima u Mladenovcu (oskrnavljen
1947. uklanjanjem grba Srbije i dvoglavog orla s krstom i krunom iznad
grba), spomenik na Krfu poginulim vojnicima Drinske divizije, mermerni
ikonostas u pravoslavnoj crkvi u Mladenovcu. Napisao je roman "Lendina
vodenica", štampan više od pola veka posle njegove nasilne smrti. Tog
nosioca Albanske spomenice i Ordena svetog Save, koji je 1912. došao u
Srbiju iz Minhena da bi kao dobrovoljac učestvovao u balkanskim
ratovima, komunisti su streljali u Užicu krajem novembra 1941, pod
optužbom da je "engleski špijun". Posle Drugog svetskog rata i dolaska
na vlast njegovih ubica, decenijama je bio pod najstrožim velom ćutanja
- i kad su mu slike izlagane, ime autora nije pominjano, a prećutale su
ga i sve enciklopedije, čak i Likovna enciklopedija.