5. ožujak

Gost

Slavni talijanski filmski redatelj i književnik Pier Paolo Passolini, koji je rođen u Bologni 5. ožujka 1922. godine, pregažen je na autocesti u Ostiji blizu Rima 2. studenoga 1975. u 54. godini. Smrt mu je bila okrutna, a on je o okrutnosti svijeta govorio često i snimao takve filmove, primjerice Medeju iz grčke pretpovijesti.
Tamo za vrijeme svečanosti plodnosti polja sasijeku žrtvu, mladića, na komade i krvlju poprskaju njivu da bi rodila obiljem. U Zagrebu je boravio s filmovima Medeja i Ptičurine i ptičice, što je zabilježeno kao pravi kulturni događaj. U Passolinijevim filmovima uočljiva je slikarska, scenografska nadarenost autora. Međutim, mnogo je više drugih vrijednosti, kao na primjer kostimografija koja je rađena po njegovim zamislima, posebice u filmovima Medeja i Kralj Edip. U njima su glumci odjeveni u toliko maštovite kostime da se doimaju kao studije legendarnih likova. Sloboda mašte učinila je ove filmove s mitološkim sadržajima posve realnima, toliko prihvatljivima da je teško zamisliti drugog Edipa ili drugu Medeju, osvetnicu koja ubija i svoju djecu da bi se osvetila mužu. Takva je i mitološka, dakle nestvarno daleka priča o tisuću i jednoj noći, pa je Passolini taj svoj film prenio u vrijeme bez vremena, u nošnje koje izdaleka nalikuju na arapske, perzijske, čak predmuhamedovske, ali je u tom svijetu našao i uzorke slobode u ljubavi, u seksu, slobode koju je naš svijet kršćanstva prognao, a što je i Pasolini teško podnosio. I to ga je stajalo glave!
Na sličan način govori o slobodnoj ljubavi i u filmu Deccameron po velikom talijanskom srednjovjekovnom piscu Bocacciu, s mnogo duha i još više urođenog veselja, a ne trome grubosti kao u današnjim porno-filmovima. Passolini je ustajao protiv nasilja mladeži iz fašističkog izvorišta, a snimio je i film Evanđelje po Mateju gdje je tražio odgovore o životu Krista. Odgovor je bio u Pasolinijevu traženju buntovnog ponašanja. To su i Edip i Medeja pa i njegov Krist, otpornik protiv duha i djela svih nasilnih režima.
U filmu Ptičurine i ptičice osudio je slijepo provođenje dogmatskih birokracija slijeva i zdesna, a filmovima Svinjac i Teorema upozoravao je žestokom gorčinom na profil takozvanog morala zapadnoeuropskoga građanstva. Rušitelj dogmi s bilo koje strane, taj lucidni zagovornik slobodnog stvaralaštva i slobode ljubavnog čina, svojim je filmovima ušao u povijest filma i umjetnosti uopće.

Gost

Jedan od najzagonetnijih i najtajanstvenijih književnika XX. stoljeća nesumnjivo je slavni autor znamenitih romana Mrtvački brod, Blago Sierra Madre, Pobuna vješanih i Berači pamuka, koji je svoja djela potpisivao pseudonimom B. Traven.
Sve do smrti u Meksiku, 26. ožujka 1969., slao je poruke putem svojih opunomoćenika da pisac uopće ne mora imati životopis jer jedina njegova biografija trebaju biti njegova djela.
Jedna od pretpostavki je da je Traven Poljak njemačkog podrijetla, Herman Albert Otto Maksimilijan Feige, rođen po nekim izvorima 1882., a po drugima 1890. u Svjebođinu, gradiću između Poznanja i Frankfurta na Odri. Traven nije znao tko su njegovi roditelji, a pretpostavlja se da je nezakoniti sin Kaisera Wilhelma II. Objavljivanjem njegova pravog imena počeo se postupno slagati i Travenov biografski mozaik. Taj se Feige još za Prvoga svjetskog rata volio služiti pseudonimima pa se za vrijeme bavarske socijalističke republike zvao Ret Marut. Nakon sloma bavarske socijalističke republike bio je 1919. osuđen na smrt, ali je uspio pobjeći . Tada i počinje njegov književni uspon. Bijeg iz Europe na tankerima opisao je u Mrtvačkom brodu, a o utočištu koje je našao među meksičkim Indijancima stvorio je cijeli epski ciklus u kojem se posebno ističe General iz džungle.
U svojim djelima spaja osebujnu poetičnost sa strastvenim zastupanjem potlačenih i izrabljivanih, te se snagom pripovijedanja, jetkošću ironije, opisima svijeta u kojem žudnja za novcem i bogatstvom razara ljudske duše, uvrstio među vrhunske romansijere prve polovice dvadesetog stoljeća. Mnoga njegova djela doživjela su filmske i televizijske realizacije.
Osobito popularna bila je ekranizacija priče o pustolovu i kopaču zlata Blago Sierra Madre s nenadmašivim Humphreyem Bogartom u glavnoj ulozi.

Gost

Godine 1796. poznati francuski astronom Pierre Simon de Laplace iznio je teoriju nastanka Sunčeva sustava iz pramaterije prasunca koje se prostiralo cijelim tim velikim prostranstvom. Usijana atmosfera prasunca ižaravala se i hladila sažimajući se u praplanete koji kruže oko sunca jednako kao i dotad njegova atmosfera. Iako je ta teorija doživjela brojne kritke, njezina nadogradnja temeljena na novijim znanstvenim spoznajama postat će nit oko koje se kristalizira današnja spoznaja o postanku Svemira.
Nakon studija matematike u Parizu postaje profesor na Vojnoj akademiji, a kasnije član i vicepredsjednik Senata i član francuske Akademije. Na početku svojeg znanstvenog rada otkrio je zakon o nepromjenjivosti srednjih gibanja planeta oko Sunca, zatim pronalazi nove jednadžbe u diferencijalnoj matematici, zakon o gibanju zvuka u plinovima različitih svojstava, te cijeli niz drugih otkrića u akustici, magnetizmu, astronomiji i matematici.
Njegovim imenom nazvat će se niz zakona i jednadžbi, kao i njegova kozmološka teorija. Pierre Simone de Laplace umro je 5. ožujka 1827. u Parizu nešto prije svojeg 78. rođendana.

Gost

5. ožujka - Kritičnih godina takozvanog hladnog rata svijet je više puta bio na rubu totalnog ratnog sukoba. Osobito je vladao strah od nuklearnog naoružanja. Događaj koji se zbio u Moskvi 5. ožujka 1970. upozorio je na mogućnost drukčijih rješenja.
Toga su dana predani na čuvanje ratifikacijski dokumenti parlamenata 43-iju zemalja, čime je stupio na snagu ugovor o neširenju atomskog oružja. Slični sastanci održani su poslije i u glavnim gradovima druge dvojice sponzora - Sjedinjenih Država i Velike Britanije. U Moskvi su ugovor potpisale vlade 95, a u Washingtonu i Londonu 97 zemalja, ali ih dotad svi parlamenti nisu ratificirali. Dvije atomske sile, Francuska i Kina, nisu potpisale taj ugovor. Mnoge su države, iako svjesne nedostataka ugovora, ratificirale taj važni međunarodni sporazum. Pošle su od toga da je on, ako ništa drugo, važan korak u težnji da se i dalje ulažu napori za stvaranje univerzalnog sustava međunarodne sigurnosti, čime bi se osigurao trajan mir i stvorili uvjeti za ubrzan razvoj u svijetu.
Supersile su već 1963. godine, također u Moskvi, potpisale prvi dokument o atomskom oružju, doduše o djelomičnoj zabrani takvih eksperimenata. Ali pokuse su nastavile, a pet godina nakon stupanja na snagu ugovora o neširenju atomskog oružja, i usprkos pregovorima i popuštanju, u Ujedinjenim narodima rečeno je da se popuštanje napetosti nije odrazilo na utrku u naoružavanju, posebice nuklearnom. Mnoge su zemlje proizvele atomsku bombu u potpunoj tajnosti. Ipak, sve više je onih koji traže pregovore o općem razoružanju jer o tome ovisi sigurnost i napredak međunarodne zajednice.

5. ožujak 0305%20UgovorNukl

Gost

5. ožujka - Najveća hrvatska operna umjetnica svih vremena Milka Trnina, nakon velikih uspjeha na europskim i američkim pozornicama, došla je na gostovanje u Zagreb kao prvakinja dvorske opere u Münchenu. U Zagrebu, gdje se osjećao jak pritisak mađarizacije i germanizacije, pronio se glas da će umjetnica pjevati na njemačkom jeziku, što ne bi bilo dobro primljeno. No, Trnina je svugdje isticala svoje hrvatsko podrijetlo i na novoj, tek tri godine staroj zagrebačkoj pozornici pjevala je hrvatski. Gostovanje je počelo 5. ožujka 1898. godine.
Nastupila je s četiri uloge: Vagnerova Elizabeta, Verdijeva Aida, Leonora u Trubaduru i Beethovenov Fidelio. Za vrijeme toga velikoga gostovanja Hrvatsko narodno kazalište imenovalo ju je svojom počasnom doživotnom članicom. Imenom Milke Trnine prozvan je tada i jedan slap na Plitvičkim jezerima.
Obasuta je mnoštvom darova, lovorovih vijenaca. Poznata je zgoda koja se cijelo stoljeće prepričava: publika je ispregla konje i sama odvezla umjetnicu do hotela. Milka Trnina imenovana je i počasnim profesorom Muzičke akademije u Zagrebu, a osnovan je i fond njezina imena za darovite mlade pjevače. Kad je završila umjetničku karijeru Trnina se u Zagrebu bavila pedagoškim radom, odgojivši nekoliko vrsnih pjevačica, a njezina je učenica neko vrijeme bila i znamenita Zinka Kunc. Najpoznatije njezino boravište u Zagrebu bila je Demetrova broj 5, gdje je na prvome katu stanovala i podučavala svoje učenike. Na toj je kući podignuta i ova spomen-ploča za vrijeme proslave 100. obljetnice Zagrebačke opere. Milka Trnina umrla je 18. svibnja 1941. godine u Mletačkoj ulici 3, a pokopana je na Mirogoju.

Naslov: Re: 5. ožujak Sre 05 Mar 2008, 13:18

Na današnji dan - 5. MART
RTS

1133. - Rođen engleski kralj Henri II Plantagenet,
osnivač dinastije Plantageneta, koji je tokom vladavine od 1154. do smrti 1189. reformom sudstva znatno ojačao kraljevsku vlast.

1534. - Umro italijanski slikar Antonio Alegri da
Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme.

1696. - Rođen italijanski slikar Đovani Batista
Tijepolo, poslednji veliki venecijanski mastor, jedan od najvećih dekorativnih umetnika 18. veka.

1770. - Britanske trupe su u Bostonu ubile pet demonstranata i taj događaj, poznat kao 'bostonski masakr', ubrzao je američki
rat za nezavisnost.

1827. - Umro francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon Laplas.

1827. - Umro italijanski fizičar Aleksandro Volta, koji je, izučavajući elektricitet, pronašao elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata.

1832. - Štampana prva knjiga u prvoj štampariji
obnovljene Kneževine Srbije - 'Sabor istine i nauke' Jovana Stejića. Štamparija je kupljena u Rusiji i dopremljena u Beograd u maju 1831.

1856. - Londonsko pozorište 'Kovent Garden' uništeno je u požaru.

1910. - Rođen Momofuku Andou, japanski 'kralj rezanaca', izumitelj 'instant rezanace' koji su bili hrana astronautima u svemiru.

1916. - Poginulo 455 putnika i članova posade od 588, koliko ih je bilo u španskom putničkom brodu 'Princ od Asturije' u trenutku kad je udario u stenu u blizini brazilske obale i potonuo
posle samo nekoliko minuta.

1933. - Nacionalsocijalistička radnička partija Nemačke Adolfa Hitlera osvojila većinu u Rajhstagu [Skupština].

1945. - Američke trupe ušle su u Keln u Drugom svetskom ratu.

1946. - U govoru u Fultonu u američkoj državi Misuri britanski premijer Vinston Čerčil je naglasio: 'Od Šćećina na Baltiku do Trsta na Jadranu gvozdena zavesa je spuštena preko
[evropskog] kontinenta', lansiravši najpoznatiji izraz u epohi hladnog rata, započetoj po okončanju Drugog svetskog rata.

1953. - Umro sovjetski lider Staljin, pravo ime bilo mu je Josif Visarionovič Džugašvili.

1953. - Umro ruski kompozitor i pijanista Sergej
Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka.

1960. - Predsednik Ahmed Sukarno raspustio je indonežansku Skupštinu.

1964. - Umro jedan od prvih filmskih snimatelja na
Balkanu Milton Manaki, koji je 1905. počeo filmskom kamerom da beleži događaje.

1966. - Britanski putnički avion udario u japansku planinu Fudji i svih 124 putnika i članova posade je poginulo.

1970. - Stupio na snagu ugovor o neširenju nuklearnog oružja koji je potpisalo 45 zemalja.

1984. - Umro italijanski pevač Tito Gobi, operski bariton svetskog ugleda.

1993. - Minut posle poletanja sa skopskog aerodroma srušio se makedonski putnički avion 'Foker 100', što je preživelo samo
20 od 97 putnika i članova posade.

1996. - Predsednik SAD Bil Klinton poslao u Izrael
vrhunsku opremu za otkrivanje podmetnutih bombi i grupu tehničkih eksperata kao pomoć u borbi protiv arapskih islamskih terorista.

1998. - U terorističkom napadu tamilskih pobunjenika, koji su u glavnom gradu Šri Lanke Kolombu aktivirali minibus pun eksploziva, poginulo je 37 ljudi.

1999. - Karlos Vestendorp, smenio je izabranog predsednika Republike Srpske Nikolu Poplašena s obrazloženjem da ugrožava mirovni proces.

1999. - Arbitraža uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom odlučila je da grad Brčko, do tada u sastavu Republike Srpske, dobije status distrikta pod međunarodnim nadzorom.

2000. - Izrael odlučio da povuče trupe s juga Libana do jula, čak i u slučaju da do tada ne bude postignut mirovni sporazum sa Sirijom.

2001. - Tokom rituala kamenovanja đavola, u stampedu muslimanskih hodočasnika poginulo je najmanje 35 ljudi na mostu Džamarat u blizini Meke.

2003. - U samoubilačkom napadu palestinskih islamskih terorista na autobus u severnoj izraelskoj luci Haifi poginulo je 15 ljudi, mahom studenata.

2006. - Lider Srba u Hrvatskoj Milan Babić izvršio samoubistvo u svojoj ćeliji u zatvorskoj jedinici haškog tribunala u Ševeningenu.

2007. - Umro Anri Troaja, jedan od najpopularnijih
francuskih pisaca 20. veka.

2007. - Najmanje 11 levičarskih pobunjenika i sedam vojnika ubijeno u borbama na jugu Kolumbije, a vladine snage su zaplenile
čitav arsenal oružja u borbama sa pripadnicima marksističke grupe
'Revolucionarne oružane snage Kolumbije'.

2007. - Preminula je Irena Davošir-Matanović, sopran, solistkinja Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu.

Naslov: Re: 5. ožujak Čet 05 Mar 2009, 08:41

1696-Rođen je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo
Rođen
je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo, jedan od poslednjih
velikana venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, freske
velikih dimenzija, rađene u maniru kasnog rokokoa, nalaze se u
nadbiskupskoj palati u Udinama, kao i u palati Labija u Veneciji. Umro
je 1770. godine, a njegova dela snažno su uticala na nemačko i špansko
slikarstvo u završnoj fazi baroka.