Na današnji dan

OTAC TULIPANA

- Botaničar Carolus Clusius, rođen 19. veljače 1526. u Arrasu, obogatio je današnju Nizozemsku, najvećeg proizvođača tulipana u svijetu. Kao profesor na sveučilištu u Leidenu pokusno je zasadio nekoliko lukovica i tako potaknuo razvoj tulipana u bezbroj vrsta i boja. Taj prelijepi cvijet uzgajao se već u 10. stoljeću u Maloj Aziji, odakle mu potječe i ime.

Rođen Matija Mesić


19/02/2007 Hrvatski povjesničar i prvi rektor zagrebačkog Sveučilišta Matija Mesić rođen je 19. veljače 1826. u Brodu na Savi, a umro 6. prosinca 1878. u Zagrebu.


Rođen Nikola Kopernik


19/02/2007 Veliki poljski astronom i znanstvenik Nikola Kopernik ređen je 19. veljače 1473. u Torunu, Poljska, a umro 24. svibnja 1543. u Fromborku, Poljska.

Mala nadopuna:

U Zagrebu je 6. prosinca 1878., u kući barunice Kušlan na Markovu trgu gdje je stanovao, umro hrvatski povjesničar i prvi rektor zagrebačkog Sveučilišta Matija Mesić.
Korijene vuče iz Like, no rođeni je Slavonac, iz Broda na Savi, kamo se iz Like doselio njegov otac, opančar. Matija se rodio 19. veljače 1826. godine. Kanonik zagrebački Stjepan Ilijašević bio mu je ujak, pa je Matiju, koji je prve škole učio u Brodu i Požegi, primio u svoju kanoničku kuriju i slao u školu. Stupio je u sjemenište, a biskup Haulik šalje ga kao nadarenog učenika u bečki Pazmaneum i Prag. Nakon što je završio studije teologije, povijesti i zemljopisa u Beču i Pragu, Mesić se je vratio u Zagreb u doba buđenja nacionalne svijesti pod utjecajem ilirskog pokreta i Gajevih novina Danice ilirske.
Tada se pokazala potreba da se u nastavi, umjesto njemačkog, uvede materinji jezik. Mesić je imenovan profesorom povijesti i ravnateljem tadašnje Pravoslovne akademije, gdje se i sam zauzimao za to da materinji jezik bude i nastavni jezik. U tom je smislu pisao znanstvene radove, prevodio neke od prvih školskih priručnika na hrvatskome jeziku te redigirao povijesnu dokumentacijsku građu. Napravio je kritičko izdanje Poljičkog statuta i Acte croatice Ivana Kukuljevića, sredio Krčelićevu korespondenciju i spise Stanka Vraza.
Nakon sloma apsolutizma i vraćanja Ustava godine 1860. hrvatski je Sabor pristupio osnivanju Svečilišta. Uz glavnog pobornika Josipa Jurja Strossmayera i Matija Mesić je mnogo pridonio tom osnivanju. Izabran je za prvog rektora Sveučilišta, koje je svečano otvoreno potkraj listopada 1874. govorom bana Ivana Mažuranića. Uz pedagoški rad Matija Mesić se i dalje bavio znanstvenim proučavanjem hrvatske povijesti. Prvi je obradio cijela poglavlja i epohe, sistematizirajući tako golemu građu.
Njegov je doprinos hrvatskoj povijesnoj znanosti neprocjenjiv, jer se upravo Mesićevom zaslugom sačuvalo mnoštvo dokumenata iz naše starije povijesti. Za Akademijin Rad napisao je niz rasprava: O banovanju Petra Berislavića, O plemenu Berislavića, U slavu tisućgodišnjice krunidbe kralja Dmitra Zvonimira...
No, njegovim se glavnim djelom smatra Život Nikole Zrinskog, nastao 1866., dotad najopsežniji i najkritičnije obrađen životopis u hrvatskoj povijesnoj literaturi. Mesićev život i rad opisao je i ocijenio njegov najbolji učenik Tadija Smičiklas, koji ga je i naslijedio

I još jedna:

19. veljače 1473. godine rodio se Nikola (na poljskome: Mikolaj) Kopernik u poljskome gradu Torunu. Taj veliki poljski astronom i znanstvenik smjestit će nebeska tijela na njihova stvarna mjesta. Naime, do tada se vjerovalo da je Zemlja središte svemira, a sve planete, zvijezde i Sunce okreću se oko nje.
Poslije te Ptolomejeve teorije, koju je podupirala i Crkva, pojavit će se glasovito revolucionarno djelo De revolutionibus orbium coelestium Nikole Kopernika, koje će teoretski protumačiti gibanja nebeskih tijela i jednom zauvijek srušiti naivni geocentrični sustav.
Školovao se u Krakowu, Bologni i Rimu, poslije čega je postavljen za kanonika u Fromborku. Kao učenik i student zaokupljen je astronomskim problemima i oduševljava se idejom Heraklita i Aristarha da se Zemlja okreće. Poslije će u Fromborku izgraditi opservatorij. Kada je napokon uvidio da se red u svemiru ne može uspostaviti, ako se u njegovo središte stavi Zemlja, počinje stvarati novu sliku svijeta. Kopernik u središte našeg sustava stavlja Sunce, oko kojeg se u kružnim putanjama kreću svi ostali planeti. Dnevnu vrtnju nebeskog svoda objašnjava okretanjem Zemlje oko osi, a pojavu godišnjega doba okretanjem Zemlje oko Sunca. Pojava petlji u putanjama planeta sada je jednostavno objašnjena gibanjem Zemlje, a zahvaljujući veličinama tih petlji Kopernik je odredio i udaljenost planeta od Sunca. Nepokretnost zvijezda ispravno je protumačio njihovom golemom udaljenošću od Zemlje i Sunca. Kopernikova teorija revolucionarno je promijenila čovjekova shvaćanja i stvorila pretpostavke za velika Keplerova i Newtonova otkrića. Međutim, Crkva je shvatila heliocentričnu teoriju kao težak udarac pa su njegova djela proglašena heretičkim i zabranjena, a Kopernikovi sljedbenici proganjani.
Crkveni dogmatičari dugo su odolijevali naletu novih spoznaja, ali istina se nije mogla niti spaliti, niti sakriti: godine 1757., više od dva stoljeća poslije smrti Nikole Kopernika, Sveta Stolica proglasila je da su znanstveni dokazi da je Sunce središte planetarnog sustava neoborivi te je odobrila Kopernikova djela.