Treba li Papi dozvola Srpske pravoslavne crkve?

Treba li Papi dozvola Srpske pravoslavne crkve?
Petar KOMNENIĆ

Papa Benedikt XVI rado bi posjetio Crnu Goru, tvrde diplomate ove zemlje u Vatikanu. Jedan od sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori izjavio je, međutim, kako bi procedura nalaže da Papa prilikom posjete jednoj zemlji traži da ga pozove i poglavar većinske crkve. Da li bi to u ovom slučaju značilo da Benedikt XVI u Crnu Goru nemože doći bez poziva Srpske pravoslavne crkve? Kada je prije tri godine Svetozar Marović, tadašnji predsjednik državne zajednice Srbija i Crna Gora, najavio da će u posjetu pozvati pokojnog Papu Jovana Pavla II, poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije je bio protiv.
Crnogorski ambasador u Vatikanu Antun Sbutega je nakon zvanične posjete Papi Benediktu XVI saopštio da je stekao utisak da bi Papa rado prihvatio poziv da posjeti Crnu Goru, podsjećajući da je taj poziv crnogorski predsjednik Filip Vujanović neformalno uputio još prije godinu dana prilikom posjete Vatikanu. Ta mogućnost pozdravljena je od strane Katoličke crkve u Crnoj Gori koja je već najavila da bi Papa uskoro mogao dobiti poziv katoličkih vjernika, a dobrodošlicu Papi istovremeno je poželio i poglavan Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo. I crnogorska vlast, kako u razgovoru za Radio Slobodna Evropa kaže portparol vladajuće Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević, rado bi inicirala tu posjetu:
„Mi imamo odlične odnose sa Vatikanom. Imenovali smo našeg diplomatskog predstavnika u Vatikanu i svakako da će Crna Gora posjeta vrhovnog poglavara Katoličke crkve Papa Benedikta XVI biti prihvaćena sa dobrodošlicom ukoliko do nje dođe.“

Zbrka je, međutim, nastala nakon što je jedan od sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori u nezvaničnom razgovoru za podgoričke „Vijesti“ kazao da je uobičajena procedura da Papa prilikom posjete jednoj zemlji traži da ga pozove i poglavar većinske crkve. Danas u Srpskoj pravoslavnoj crkvi nije bilo moguće dobiti odgovor na pitanje kakav je stav Mitropolije oko moguće posjete rimokatoličkog poglavara, niti odgovor na pitanje da li je neophodno da Srpska pravoslavna crkva da saglasnost da bi Papa posjetio Crnu Goru. Radomir Nikčević, šef kabineta Amfilohija Radovića, je obećao komentar na tu temu, ali kasnije nije odgovarao na naše telefonske pozive.

Generalni vikar kotorske Biskupije monsinjor Anton Belan, međutim, objašnjava da je formalna procedura poziva sasvim jasna i da Papa ne mora dobiti saglasnost većinskih vjerskih zajednica u zemljama koje posjećuje:

„Za dolazak Pape u jednu državu prvo je neophodno da ga pozove lokalna hijerarhija, naravno, katolička. Drugo, budući da je Papa državnik, predsjednik jedne države istina male, ali ipak države i veoma utjecajne u svijetu, potreban je poziv državnih vlasti zemlje koja želi da ugosti Papu. Nikakav poziv neke većinske crkve koja nije u zajedništvu sa rimskom crkvom ili bilo koje druge religije koja je u dotičnoj državi koja poziva Papu, ako je u većini, nije potrebna. Oni koji su to umislili da će se oni pitati da li Papa treba da posjeti ili ne posjeti određenu državu stekli su to uvjerenje zbog toga jer je pokojni Papa Ivan Pavao II bio vrlo civiliziran i kulturan, pa nije htio nekoga staviti u poziciju kada on dođe, a da onaj koji je protestirao protiv njegovog dolaska, ne bude prisutan prigodom njegove posjete.“

Teoretičar religije Mirko Đorđević takođe smatra da poziv Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori nije neophodan i pojašnjava da Papa može posjetiti neku zemlju po tri osnova:

„Prema propisima i prema uzusu saglasnost Srpske pravoslavne crkve nije potrebana, može da je bude, ali nije potrebno, odnosno ona je potrebna ako bi Papa istovremeno učinio posetu i kanonskom području Srpske pravoslavne crkve. Stvar je u ovome. Papa može da poseti neku zemlju po tri osnova: na poziv državnog poglavara te zemlje kao državnik koji će se u toku posete sresti sa verskim poglavarima, Papa može da poseti Crnu Goru na poziv katolika i treći slučaj je da Papa može da poseti na poziv neke druge verske zajednice, ali to se ređe događa.“

Đorđević još napominje da bi Papina posjeta u ovom momentu mnogo više značila Crnoj Gori i eventualno Srbiji, nego samom Papi Benediktu XVI kome čitav svijet otvara vrata:

„Jer Papa putuje širom sveta. njegov apostolat nema granica, njegova misija, ali bi za naše otvaranje za svet, za naše razumevanje da možemo da primimo i drugog i drugačijeg to bi bilo od prvorazrednog značaja.“

Podsjetimo. Kada je prije tri godine Svetozar Marović, tadašnji predsjednik državne zajednice Srbija i Crna Gora, najavio da će u posjetu pozvati pokojnog Papu Jovana Pavla II, poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije je bio protiv. On je tada kazao da dolazak Pape mora biti dogovoren sa Srpskom pravoslavnom crkvom i da Sinod i on smatraju da još nije vrijeme za tu posjetu. Crnogorska vlast je, međutim, uspostavila odlične diplomatske odnose sa Vatikanom, a Papa je neposredno pred referendum ugostio i crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića.