ZAGREB - U Hrvatskoj su od 2000. do kraja 2006. zabilježena tri kaznena djela povrede ravnopravnosti građana i 13 kaznenih dijela rasne i druge diskriminacije, no ti slučajevi nisu bili organizirani niti su imali zajednička obilježja, rečeno je danas na okruglom stolu na temu zločina iz mržnje.
Većina kaznenih djela povezanih sa zločinom iz mržnje počinjena su na štetu Srba, Hrvata, židova i Roma, rekao je ravnatelj policije Marijan Benko, dodavši da ta djela u ukupnom broju zauzimaju beznačajni udio, te da je većina njih riješena. Kazao je da je zabilježeno i nekoliko slučajeva veličanja nacizma, fašizma i ustaštva, ali da, nakon izmjene kaznenog zakona iz listopada 2006. kojim se posebno definira zločin iz mržnje, nije zabilježen ni jedan takav slučaj.
Voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj Jorge Fuentes rekao je da njihova izvješća s terena nisu toliko optimistična kao MUP-ova, no "situacija je pod kontrolom i nije dramatična".
Smatra da Hrvatska nije iznimka kad se radi o zločinu iz mržnje jer to prisutno u svim zemljama. No, problem je kad su u pitanju etnički motivirani zločini, budući da su oni prepreka pomirenju, a ono je neophodno za Hrvatsku, kazao je Fuentes.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin podsjetio je novinare da je kazneno djelo zločina iz mržnje uvedeno u zakon nakon što su zabilježeni brojni slučajevi zločina s etničkim predznakom.
Skup su organizirali MUP i Misija OESS-a u Hrvatskoj, a sudionici, predstavnici Državnog odvjetništva, nadležnog saborskog Odbora i Izaslanstva Europske komisije razgovarali su o načinima spriječavanja zločina iz mržnje i mogućnostima poboljšanja suradnje između policije i pravosuđa.
Prijem