Crnogorski siptari traže veća prava
Zbog opšteg nezadovoljstva političkim, ekonomskim, socijalnim i pravnim položajem Albanaca u Crnoj Gori, Demokratski forum za integraciju Albanaca u Crnoj Gori organizuje 28. decembra protest u Tuzima, gradskoj opštini na obodu Podgorice sa dominantno albanskim življem
Među razlozima za ovakvu akciju organizator navodi opšte nezadovoljstvo građana, a između ostalog i pripremu novog zakona o javnom redu i miru koji "striktno zabranjuje držanje nacionalnih zastava".
"Diskriminacija Albanaca se nastavlja, jer imamo ekstremnu cifru nezaposlenosti, uskraćena su prava lokalne samouprave, nedostaju udžbenici na albanskom jeziku, poriče se istorija albanskog naroda“, rekao je predsjednik Demokratskog foruma za integraciju Albanaca Anton Ljuljđuraj.
Član Foruma Besnik Đonaj, za naš program govori o razlozima i ciljevima akcije:
,,Razlozi su, ili bolje reći namjera je, da skrenemo pažnju svima da se prava Albanaca u Crnoj Gori ne stvaraju u državi koja sebe danas naziva demokratskom, koja je na putu članstva u NATO i EU. Mi smo se opredijelili da na demokratski način, kao svi građani EU, dižemo glas za neostvarivanje naših prava“.
Najavu organizovanja protesta prokomentarisao je predsjednik podgoričke Opštine Tuzi i funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj.
,,Ako me pitate da li putem protesta rješavati pitanja od značaja za građane, moj odgovor je negativan jer se to riješava u institucijama sistema u koje su inkorporirani i Albanci, ali ne i to je sigurno – ne u dovoljnoj mjeri. Međutim, mnogo je bolje danas nego što je bilo juče, a u budućnosti treba učiniti da broj zastupljenih Albanaca u lokalnim i državnim institucijama bude na nivou procenta koji imamo u ukupnom stanovništvu Crne Gore”, kaže on.
Problemi oko tačnosti medijskih navoda
Mediji u Crnoj gori prenose izjavu sa internet stranice Foruma, koju navodno potpisuje Anton Ljuljđuraj, predsjednik ove organizacije. U njoj između ostalog stoji da su nedavna zbivanja u Crnoj Gori još jednom pokazala da je „etničko čišćenje plan za nenasilan način", te da se "nastavlja crnogorska politika protiv Albanaca u Crnoj Gori".
Ljuljđuraj nije bio dostupan, ali njegov kolega Besnik Đonaj za RSE ne potvrđuje autentičnost ovih navoda.
,,Koliko ja znam, nije upotrijebio izraz ‘etničko čišćenje’, već je upotrijebio riječi kojima je opisao da je ova država uradila sve da bi došlo do asimilacije ili mijenjanja nacionalne strukture u Malesiji. Diskriminaisala je u svakom smislu Albance u ovom dijelu zemlje”, rekao je Đonaj:
Funkcioner Demokratskog saveza Albanaca Nikola Camaj kaže da postoji više razloga za nezadovoljstvo Albanaca u Crnoj Gori, a među njima izdvaja izborni zakon ali i Prijedlog zakona o javnom redu i miru, koji propisuje da se, bez prethodnog odobrenja, zabranjuje isticanje zastava drugih država na javnom mjestu, i upotreba nacionalnih zastava uslovljava isticanjem državne zastave Crne Gore.
Camaja, koji ovakvo rješenje doživljava kao uskraćivanje korišćenja nacionalnih simbola pitali smo i za mišljenje u vezi retorike koja uključuje izraze kao "etničko čišćenje" i "nastavak crnogorske politike protiv Albanaca" i da li bi on koristio takve izraze.
,,Vjerujte da nijesam sada u prilici da ih koristim i pričam šta bi ako bi. U svakom slučaju, to je retorika koja im, po njihovoj procjeni, može donijeti politički profit. Da li hoće ili neće, to će njima da se vrati na način da će dobiti podršku ili neće dobiti. Hoću da kažem slijedeće, kao stranka mi smo upozoravali da su u više navrata naša prava uskraćivana, konstantno. Naveo sam najmanje tri zakona kojima se krše sistemska prava Albanaca. Krivac za takvo stanje su Vlada i parlament koji podržava odluke Vlade”, naveo je Camaja.
Međutim i Vaselj Camaj, koji je takođe jedan od organizatora najavljenog protesta, u dnevniku “Vijesti” govorio je o navodnom postojanju plana da "ovo područje jednom bude bez Albanaca”, a funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Gegaj smatra da nema mjesta radikalnoj retorici.
,,Smatram da nema etničkog čišćenja niti diskriminacije u Crnoj Gori, ni prema Albancima, niti drugim manjinskim narodima. Moram naglasiti da krajem devedesetih godina mudri Albanci nijesu nasjedali na takve provokacije već su na referendumu listom glasali za nezavisnost Crne Gore. To je najbolja potvrda da su Albanci lojalni Crnoj Gori a ona njihova kuća u kojoj će imati sva prava koja garantuju standardi EU i države Crne Gore”, kaže Gegaj.
Prijem 
