IZVESNA JEDINO PATNJA

Godišnjica operacije “Bljesak”
Objavljeno: Pet, 01. 05. 2009. 19:41
IZVESNA JEDINO PATNJA

PHOTO: STOCK

U Hrvatskoj i Srbiji se 1. maja na različite načine obeležava četrnaestogodišnjica hrvatske vojno-redarstvene akcije „Bljesak” kojom je hrvatska država povratila suverenitet na delu teritorije i u kojoj je, prema izvorima sa srpske strane, ubijeno ili nestalo gotovo 300 srpskih civila iz Zapadne Slavonije
e-Novine


„Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na oblast Zapadne Slavonije u kojoj je živelo oko 15.000 Srba i koja je bila pod zaštitom UN. Za samo 36 sati ubijene su ili nestale 283 osobe, među kojima 57 žena i devetoro dece”, saopštila je u četvrtak nevladina organizacija Veritas iz Beograda.
Zaštitne snage UN su, kako navodi Veritas, na vreme upozorene i povukle su se na bezbedna mesta, prepuštajući srpski narod „na milost i nemilost hrvatskim agresorima”. Oko 1.450 pripadnika srpskih vojnika je zarobljeno, nakon čega su ih, kako navodi Veritas, hrvatski sudovi osudili za ratne zločine, a hrvatski general Mladen Kruljac koji je bio jedan od organizatora akcije imenovan je 2007. godine za komandanta Hrvatske kopnene vojske”.
Prema hrvatskim izvorima, 1. maja 1995. hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom su akcijom Bljesak oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije.
„U samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je zaposjeo srpski agresor i uspostavljen je nadzor nad autocestom Zagreb–Lipovac. Akcija 'Bljesak' počela je 1. svibnja u 5.30 sati, a završena je već idući dan, 2. svibnja u popodnevnim satima. 'Bljesku' su prethodile terorističke akcije pobunjenih hrvatskih Srba na putnike na autocesti Zagreb–Lipovac. U akciji je sudjelovalo oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Oslobađajući Zapadnu Slavoniju, poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Tijekom akcije Srbi su srušili i zrakoplov Rudolfa Perišina, pilota koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju. Hrvatskim snagama pokušalo se suprotstaviti oko 5500 pobunjenih Srba koji su najviše nade polagali u 18. korpus tzv. srpske krajinske vojske. No, taj je korpus razbijen, a većina njegovih pripadnika pobjegla je u susjednu BiH. Srpski gubici procijenjeni su na oko 350 do 450 mrtvih te oko 1000 do 1200 ranjenih. Pokušavajući podići moral poraženih srpskih pobunjeničkih postrojbi, ratni zločinac Mile Martić hvalio se kako je osobno zapovjedio osvetu raketiranjem Zagreba, Siska i Karlovca, 2. i 3. svibnja. U tim zločinačkim napadima poginulo je i ranjeno više civila. Akcijom 'Bljesak' i pobjedom nad postrojbama pobunjenih hrvatskih Srba Republika Hrvatska dokazala je da ima oružanu silu koja je sposobna osloboditi okupirane dijelove hrvatske države. Pripadnici Hrvatske vojske i policije pokazali su visoku profesionalnost, a što su potvrdili i pojedini strani diplomati tijekom obilaska oslobođenih područja”, zvanična je verzija Hrvatske radio-televizije.
Bivši predsednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Žarko Puhovski rekao je da je Zapadna Slavonija etnički očišćena i da je postojao dogovor između Hrvatske, SRJ, Republike Srpske i dela međunarodnih organizacija. Iz dva izvora potvrđeno je da su civile u izbegličkoj koloni ubijali i pripadnici srpske paravojske.
„Ukupno su 83 civila ubijena ili poginula za vrijeme vojno-redarstvene akcije 'Bljesak' u Zapadnoj Slavoniji u svibnju 1995. godine. Od toga su 53 osobe ubijene a da nisu napuštale teritorij Hrvatske, a 30 ih je poginulo ili ubijeno u izbjegličkim kolonama. Osamdeset žrtava je srpske nacionalnosti, za dvije osobe nacionalnost nije utvrđena, a jedna je osoba hrvatske nacionalnosti. Posebno se težak zločin zbio u selu Medari u koje su pripadnici Hrvatske vojske ušli 1. svibnja rano ujutro. Od 24 osobe u selu ubijene su 22, među kojima i sedam članova obitelji Vuković, od kojih je troje djece. Dvije kćeri ubijenog Željka Dička spasio je pripadnik HV-a koji ih je prepoznao”, saopštio je 2003. HHO.
Puhovski je rekao da je reč o osobama čije su sudbine višestruko proverene, a cilj je bio utvrditi kada i gde se smrt dogodila. Upozorio je da pojedine osobe dosad nisu evidentirane ni na jednom popisu žrtava, odnosno da je reč o osobama koje su imale uslove za hrvatsko državljanstvo. Nekada izvršni direktor HHO, dugogodišnji aktivista za ljudska prava, pokojni Ranko Helebrant rekao tada da je nakon Bljeska bilo manje uništavanja imovine nego u Oluji, ali je pljačka prisutnija.
„Po završetku akcije vojska je skupljala civile pod izgovorom da će ih privremeno smjestiti zbog sigurnosti, a to je bio izgovor da se njihovi domovi za to vrijeme opljačkaju”, kazao je Helebrant. Dodao je da srpskim civilima nije bilo dopušteno pokapati svoje mrtve, nego su ih pokapali u neobilježene grobove (Vjesnik, 23. maj 2003)
Još jedna godišnjica užasa o kojoj svako ima svoju verziju. Jedino je patnja izvesna i 14 godina posle.