19.travnja

Varšavski ustanak u getu



19. travnja 1943. njemački okupatori upali su u Varšavski geto i naišli na





Zbog što jednostavnije deportacije u logore, nacisti su organizirali geta u kojima su okupljali Židove. Varšavski geto smješten je u dijelu grada koji je već otprije nastanjen Židovima. Taktika koju su nacisti primjenjivali na stanovnike nazvana je ˝uništavajuća prehrana˝. Ljudi su namjerno izgladnjivani i prepuštani lošim uvjetima tako da su umirali na ulicama od pothranjenosti ili iscrpljenosti.

To je jedan od glavnih razloga zašto je ustanak pokrenut tek dvije i pol godine nakon uspostave geta. Naime ljudi su umirali polako, stanje je bilo jako loše, ali ljudi su se nadali da će se stanje ipak popraviti kad se rat okonča. Mislili su da će nekako već preživjeti i biti pušteni.
Transport u ˝logore smrti˝
Tjeskobni ugođaj geta

U getu je na vrlo malom području bilo smješteno 470 000 ljudi. Nije bilo parkova, slobodnih prostora ni trgova. Okružili su ga velikim zidom koji je sprečavao bježanje. Geto je bio u obliku slova T pa su stanovnici na koju god stranu krenuli, došli do zida za svega nekoliko minuta. Tako se stvarao snažan osjećaj tjeskobe. Nacisti su vrlo dobro znali koliko hrane ulazi u geto i tako Židove održavali na rubu gladi.



Motiv koji je pokrenuo ljude na pobunu bile su glasine koje su dopirale u geto da se ljudi transportnim vlakovima ne prevoze u ˝radne logore˝, već u ˝logore smrti˝. Židov koji je bio zadužen za nadzor geta Adam Czerniaków, shvatio je da je mjesecima kolaborirao s nacistima koji sada počinju ubijati njegove sunarodnjake pa je počinio samoubojstvo.
Otpor se pripremao polako. Stanovnici geta tri su mjeseca kopali skloništa i bunkere ispod kuća. Većina ih je bila povezana sa središnjim dovodom vode i struje. Imali su i nešto oružja: nekoliko pištolja, pušaka i jednu strojnicu te vrlo malo streljiva. Izrađivali su improvizirane eksplozivne naprave i Molotovljeve koktele.
Početak pobune
Njemci su shvaćali da se nešto događa pa su odlučili prvi napasti. Upali su u geto 19. travnja 1943. na dan židovskog blagdana Pesaha i naišli na snažan otpor. Neki pripadnici njemačkih snaga su i poginuli pa su nekoliko dana poslije gušili ustanak tako da su eksplozivom rušili kuću po kuću. Dizali su u zrak kanalizacijske instalacije i podrume. Tako su stjerali preživjele Židove u stupicu i ubijali ih.
Borbe su se vodile manje od mjesec dana. Vođa ustanka Mordehaj Anielwicz ubijen je 8. svibnja, a do 15. svibnja gotovo više nije bilo otpora. Kao znak završetka borbe njemački komadant Jürgen Stroop digao je u zrak veliku sinagogu u ˝arijevskom˝ dijelu varšave. Svakome je bilo jasno da je ustanak ugušen. Nakon borbi sve kuće sravnjene su sa zemljom i na tom mjestu je osnovan kompleks koncentracijskih kampova.
Njemci su imali svega 16 poginulih, dok je na poljskoj strani bilo oko 56 000 mrtvih i zarobljenih.
Zbog simbolike ovog ustanka bilo je prvotno određeno da će se na taj dan obilježiti Dan sjećanja na žrtve fašizma, ali se od te ideje odustalo, jer se slavi i Pesah, važan židovski blagdan. Stoga se te dvije obljetnice obilježavaju u razmaku od nekoliko dana u kojima se prisjećamo strahota koje su ljudi jedni drugima napravili.