Najviše precijenjena europska valuta
Ankica BARBIR MLADINOVIĆ
Hrvatska je kuna najviše precijenjena valuta u Europi, prema mišljenju nekih analitičara čak 40 posto, ako ne i više. Najveću korist od toga imaju uvoznici i strani kapital u Hrvatskoj, dok domaći izvoznici vape za realnijim tečajem i upozoravaju da bi se takva dugoročna politika mogla Hrvatskoj obiti o glavu, što zagovornici vladine politike negiraju.
Stručnjaci se slažu da je hrvatska kuna precijenjena, ali ne i koliko. Neovisni ekonomski analitičar, Milan Gavrović:
„To je jako teško reći, ali apsolutno to nije ispod 40 do 50 posto, neki tvrde i više.“
Zbog takve monetarne politike, kaže Gavrović, Hrvatska je proizvodnja gotovo sasvim uništena:
„U hrvatskim gradovima su niknuli bezbrojni luksuzni saloni u alminijumu, staklu, mramoru, isto takvi servisi, te se prodaju i servisiraju automobili. Ali nitko od poduzetnika, doslovno, nije uložio u proizvodnju dijelova za nekog stranog partnera. To odgovara vrlo jakom, uglavnom stranom kapitalu, koji je postao vlasnik velikog dijela hrvatske ekonomije, koji ovdje ostvaruje profit u kunama, a izvlači ga u inozemstvo gdje ga treba ponovo pretvoriti u devize, čim jeftinije.“
Vladmir Serdelji, direktor i predsjednik Uprave zagrebačke tvornice Elektrokontakt, jedne od rijetkih koja se uspjela održati, i to s više od tisuću zaposlenih:
„Mi smo izvoznik. Držimo 35 posto svjetskog tržišta u proizvodnji regulacijskih uređaja za električne štednjake. To je vjerojatno najveća proizvodnja na svijetu regulacijskih uređaja. Izračunali smo da je u ovih 12 godina, od kada se vodi tečaj precijenjene kune, kojim se provodi strategija za industrijalizaciju, nama kao firmi oduzet još jedan Elektrokontakt.“
Uzaludan je, kaže Serdelji, vapaj hrvatskih proizvođača i izvoznika jer iza postojeće monetarne politike stoje puno jači lobiji, a u interesu je i samoj državi:
„Iza takve monetarne politike, prije svega, stoji trgovački lobi. Pogledajte banke, pogledajte državu. Država i stanovništvo se zadužilo 33 milijarde dolara. To je 30 milijardi dolara više nego što je bilo onog momenta kada smo izašli iz bivše Jugoslavije. Sve prihode koje država stiče doma su od poreza. Kada bi tečaj bio realan, onda bi smo vidjeli koliko je stvarno država dužna. Ima čitav niz privrednih subjekata kojima to paše.“
A kome, osim izvoznicima, precijenjena kuna ne paše? Milan Gavrović prije svega navodi 300.000 nezaposlenih:
„Najveći gubitnik su ljudi koji su bez posla. Međutim, pravi podatak je nešto drugo. Pravi podatak je koliko ima zaposlenih, a zaposlenost u zemlji ne raste.“
Umjesto nje, kaže Serdelji, raste sve veća zaduženost Hrvatske:
„Normali završetak tako precijenjenog tečaja bi bio argentinski sindrom – slom, i to onog trena kada bi trebalo vratiti te dugove jer je sve bazirano na zaduživanju. Ali, to se ne može desiti u Hrvatskoj. Zašto? Zato što mi imamo srebrenine koliko god hoćemo. Imamo zainteresirane kupce u inozemstvu. Mi još nismo počeli rasprodavati otoke i zemlju. Imamo čitav niz sredstava koja možemo rasprodati i izbjeći argentinski sindrom. Ali posljedica toga bi bila strašna jer više u vlastitoj zemlji ne bismo bili slobodi.“
Dr Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta nije preveliki pesimista i zaključuje kako kuna ipak nije toliko precijenjena:
„Ako gledate po indikatorima bilance plaćanja zaključiti će te da je hrvatska valuta precijenjena. Pogledate cijelu sliku, ukupnu međunarodnu razmjenu, ne samo roba, već i usluga i transfera i prodaje imovine kojom Hrvatska rješava svoje deficite. Mnogo je čimbenika koji mogu odrediti koliko je konkurentno gospodarstvo, a ne monetarna politika ponude i potražnje deviza. Vrlo vjerojatno se neće dogoditi ništa dramatično jer će Hrvatska kroz četiri-pet godina preuzeti euro kao valutu i postati dio većeg monetarnog i gospodarskog prostora – Evropske unije.“
Prijem 
