 UGLEDNI američki NY Times u svome članku o "krhkom" miru u BIH i želji bosanskih Srba da proglase nezavisnost Republike Srpske zaključuje da ukoliko se takav scenarij dogodi, Hrvatska će poslati svoju vojsku u BIH te da će i Muslimani "pod oružje".
"SAD i Europska unija moraju se uplesti, ne samo
zbog koristi Bosne nego zbog toga što si svijet više ne može dopustiti
da se dogodi ono što se dogodilo prošli put", rekao je za NY Times
Srećko Latal iz Bosanskog BIRN-a te dodao da će se u slučaju najgoreg
mogućeg scenarija, tri strane iz prošlog rata naoružati i krenuti u
novu borbu.
Potencijalno opasan vakuum moći
U
članku se navodi kako bosanski Srbi pokušavaju "zaobići" državne
institucije te izvršavaju pritisak sve kako bi se proglasila
nezavisnost Republike Srpske što bi gurnulo "krhku, multietničku zemlju
u još jednu političku krizu".
"Kriza je došla u kritično vrijeme u
kojem je samo nekoliko tjedana nakon što je visoki predstavnik u BiH
Miroslav Lajčak postavljen za ministara vanjskih poslova u Slovačkoj,
što je, po riječima analitičara, stvorilo potencijalno opasan vakuum
moći. Dužnosnici UN-a rekli su u utorak kako će Lajčak ostati na svojoj
poziciji sve dok se ne pronađe zamjena za njega", piše u članku NY
Timesa.
Kriza je počela
Srećko Latal upozorava
kako Zapad ignorira znakove problema koji se pojavljuju u Bosni, a sve
to zbog usmjerenosti na svjetsku gospodarsku krizu te ratove u Iraku i
Afganistanu. Dalje se navodi kako su dužnosnici Republike Srpske,
zapadni diplomati i policija rekli da je kriza počela prošlog tjedna
kada je državna policija poslala izvješće Uredu državnog odvjetnika u
kojem se premijer RS-a Milorad Dodik optužuje za kriminalna djela.
U
tom se izvješću Dodik i ekipa optužuju za korupciju, prijevaru te
oštećivanje državnog proračuna i to kroz ugovore o investicijama koje
je sklopila Republika Srpska. U to se uključuju i optužbe koje se
dotiču gradnje vladine zgrade u Banja Luci, čija gradnja stoji 146
milijuna dolara.
Referendum o nezavisnosti RS-a
Dodikov
glasnogovornik, Gordan Milošević, izjavio je NY Timesu kako su te
optužbe politički motivirane. "Iako sam imao malo vjere u Bosnu i
Hercegovinu, sada je i ona izgubljena zbog ove farse s kriminalnim
optužbama protiv mene", rekao je prošlog tjedna Dodik te dodao kako je
to BIH učinilo besmislenom.
U tekstu se spominje i Dodikov odlazak
sa sastanka u Mostaru na kojem su tri lidera raspravljala o novom
Ustavu BiH. Premijer RS-a dao je ultimatum da se u taj novi dokument
ugradi pravo bosanskih Srba na samoodređenje i održavanje referenduma o
nezavisnosti Republike Srpske.
"Incident" naoružavanja Muslimana
Dodik
je nastavio optuživati i strane dužnosnike u BiH pa je rekao da su
optužbe protiv njega "došle" od tajnika Ureda visokog predstavnika UN-
a u BIH Raffija Gregoriana. U studenom je Dodik optužio istog
dužnosnika za urotu protiv njegove vlade nakon što je podignuta istraga
o njegovim spornim poslovima. I srpski predstavnik u trojnom
Predsjedništvu BiH, Nebojša Radmanović, pozvao je prošlog vikenda sve
srpske političke stranke u BiH, građane i nevladine organizacije da
podupru vladu Republike Srpske. Spominje se i incident u kojem su
srpski veterani upozorili na naoružavanje Muslimana, a patrijarh Srpske
pravoslavne crkve izjavio je kako se nitko neće "igrati sa Republikom
Srpskom".
"No, zapadni diplomati i dužnosnici sa svih etničkih
strana u Bosni tvrde kako je taj sukob samo politički rat riječima te
se neće prometnuti u nasilje", piše u članku te se dodaje kako je
Milorad Dodik jasno želio naglasiti da je pravo Republike Srpske na
svoje postojanje iznad takvih rasprava te da nitko ne želi rat.
Srpski
analitičari koje je konzultirao NY Times rekli su kako odvajanje
Republike Srpske u kraćem vremenu nije opcija za Dodika, jer on u
trenutcima političkog vakuuma želi učvrstiti vlast u RS-u. Odvajanje
Republike Srpske od BiH značilo bi jače "paktiranje" sa Srbijom i
Rusijom, a to bi umanjilo Dodikovu političku moć. U članku se
zaključuje kako bi time Dodik doveo RS u međunarodnu izolaciju.
Tako je govorio Dodik
Podsjetimo,
Milorad Dodik već duže vrijeme šalje poruke kako je "njegova" Republika
Srpska trajna i samoodrživa, a otvoreno sumnja kako se cjelovitost
Bosne i Hercegovine čuva jedino jer tako želi međunarodna zajednica.
Štoviše, Dodik je više puta javno rekao kako BiH nikad nije uspjela
uspostaviti svoj unutrašnji legitimitet i suverenitet.
Potez prema
osamostaljivanju Republike Srpske svakako je bila i ostvarena namjera
Dodika koji je na koncu osobno otvorio predstavništvo RS-a u europskoj
prijestolnici Bruxellesu. Iako je riječ o predstavništvu kojeg nitko ne
priznaje, mnogi su u simboličnom otvaranju vidjeli i službene smjernice
vrha politike u RS-u, koji se kreće prema samostalnosti. Ne treba
zaboraviti kako je već krajem prošle godine Dodik otvorio i
predstavništvo "svoje države" u Beogradu.
Hrvatska je genocidna
Zanimljivo
je kako Dodik koji već odavno puše u trube koje najavljuju rasulo BiH,
govori i kako treba raspustiti bosanskohercegovačku vojsku te
demilitarizirati zemlju, što je opet jedan dio scenarija o odlazećem
entitetu.
"Cilj nam je samo da RS postane samoodrživa, a hoće li
takva biti i BiH, nije pitanje za mene. Možemo se dogovoriti o nekim
vanjskim poslovima, vojsci, ali sve ostalo mora biti u nadležnosti
entiteta", zaključio je Dodik nedavno u srpskim medijima opominjući
Europsku uniju da ne provodi "duh Daytona". U snažnoj političkoj poruci
Europskoj uniji na početku godine u isti kontekst raspadajuće BiH
ugurao je i Hrvatsku i to kao zemlju utemeljenu na genocidu.
Tadićev dobar prijatelj
"Hrvatska
je nastala na etničkom čišćenju i ratnim zločinima, a ne RS! Koliko
znam, od prošlog rata tamo živi zanemariv broj Srba. Vrijeme je da
Stjepan Mesić prestane dijeliti lekcije Srbima i da objasni kako se
ponašala njegova država ne samo u prošlom, već i u Drugom svjetskom
ratu", rekao je prije dva mjeseca Dodik odgovarajući Mesiću, s kojim se
već godinama nalazi u verbalnom ratu, no zapravo je Bruxellesu htio
reći kako njegovoj zemlji uvijek prijeti opasnost od Hrvata.
Ne
treba zaboraviti ni vrlo dobre veze između srpskog predsjednika Borisa
Tadića i Dodika koji se otkrivaju u nizu neformalnih i službenih
sastanaka, ali i u javnoj potpori iz Beograda. Štoviše, u jeku kritika
ne samo Hrvatske nego i međunarodne zajednice, Tadić je javno stao u
obranu svog prijatelja.
"Nastupi hrvatskog predsjednika Stjepana
Mesića u kojima je kritizirao premijera Republike Srpske, Milorada
Dodika, krajnje su neprimjereni", rekao je Tadić dodajući kako se
Srbija zapravo ne miješa u unutrašnja politička zbivanja u BiH i ne
dijeli lekcije.
Lajčak: Dodikova politička karijera trebala je biti davno gotova
Dodikova
politička igra u BiH krajnje je opasna i sada je to poznato manje više
svima. Predsjednik Mesić imao je snagu javno prozvati Dodika
okarakteriziravši ga kao novog Slobodana Miloševića te optuživši ga da
aktivno radi na rasturanju Bosne i Hercegovine. Od tog mišljenja nisu
daleko ni drugi, dobri poznavatelji prilika u toj zemlji.
Tako je
sada već bivši visoki predstavnik Miroslav Lajčak rekao kako bi
politička karijera Milorada Dodika zbog njegova šovinizma odavno
trebala biti okončana. Naravno, Dodik mu tada nije ostao dužan te je
rekao da će u slučaju da ga visoki predstavnik u BiH "pod pritiskom
smijeni" povesti RS u samostalnost.
Holbrooke: Dodik ruši BiH
Da
Bosni i Hercegovini prijete ratne trublje ocijenio je i Richard
Holbrooke, bivši veleposlanik SAD-a u UN-u, koji je svojedobno za
Reuters izjavio da su odnosi između Srba, Bošnjaka i Hrvata gori nego
nakon rata koji se na tom području odvijao između 1992. do 1995. godine.
"Nikad
nakon Daytona nije bilo toliko tenzija - puno tenzija, a malo
suradnje", pojasnio je Holbrooke naglasivši kako je glavni uzročnik
takvoj nestabilnosti premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koji
pokušava srušiti središnju vladu u Sarajevu.
Ashdown: Dodiku u rušenju BiH pomažu Rusi
Paddy
Ashdown, uz Holbrooka jedan od tvoraca Daytona, također se slaže kako
je Dodik zapravo "opasni element". Naime, kazao je, a što je kasnije i
potkrijepio analizom stanja u BiH koju je napisao zajedno s Hoolbrokom,
kako Dodik uz pomoć Rusije radi na rušenju BiH.
"Milorad Dodik, prvi
čovjek Republike Srpske novi je Slobodan Milošević", rekao je
predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru za ugledni njemački magazin
Spiegel , a pritom je Europu upozorio na mogućnost novog rata na
Balkanu. Takav rat mogao bi u najgorem slučaju, procjenjuje Mesić, od
Bosne i Hercegovine napraviti "europsku Palestinu i uporište za
teroriste".
Gotovina u jesen '95 doveo vojsku na 23 kilometra od Banja Luke
Posljednji
put kada su hrvatske vojne snage bile na prostorima Republike Srpske je
kasno ljeto i rana jesen 1995. Tada su u dvije akcije (Maestral i Južni
potez) potpuno razbile srpske snage na prostoru zapadne Bosne, a
zauzimanjem Hidroelektrane Bočac dolaze na samo 23 kilometra od Banja
Luke, tada i sada glavnog grada Republike Srpske.
Nakon pada tzv.
Republike Srpske Krajine - srpske paradržave u Hrvatskoj, u operaciji
"Oluja", združene snage Hrvatske Vojske, Hrvatskog vijeća obrane i
Armije Bosne i Hercegovine, krenule su iz dva smjera prema sjedištu RS
- Banja Luci.
Kao i srpske snage u Hrvatskoj, Vojska RSK se pod
snažnim udarom našla u teškim gubicima i rasulu, a srpsko civilno
stanovništvo se povlačilo prema Prijedoru i Banja Luci.
Nakon
operacije Maestral kojom je osvojeno Jajce, u prvoj polovici listopada
krenula je operacija Južni potez kojom je zapovijedao general Ante
Gotovina, a njemu su u stožeru združenih hrvatskih snaga (HV i HVO)
sekundirali generali Rahim Ademi i Ljubo Ćesić Rojs.
Nositelji udara
bile su 4. i 7. gardijska brigada HV-a pod zapovjedništvom generala
Krstičevića i Koradea koje su obroncima Manjače i dolinom Vrbasa došle
do spomenute točke, najbliže Banjoj Luci.
Zbog pritiska međunarodnih
čimbenika, prije svih "oca" daytonskog sporazuma Richarda Holbrooka,
koji je već uglavio podjelu Bosne i Hercegovine Sporazumom, akcija i
izgledno zauzimanje Banja Luke od strane hrvatsko-muslimanskih snaga je
stopirana.
Nema nikakve dvojbe da bi padom Banja Luke i cijelog
zapadnog dijela RS, Srbiju zapljusnuo još veći izubjeglički val nego
što je bio onaj nakon "Oluje", pa se željelo spriječiti dodatno
kompliciranje situacije i eventualni ulazak Srbije u rat, kao i
vjerojatne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom jer su gusto
naseljeni krajevi pod srpskom kontrolom u Zapadnoj Bosni u to vrijeme
bili preplavljeni izbjeglicama iz "Krajine" i dijelova RS koje su
pregazile hrvatske i muslimanske snage.
www.index.hr
Preneto sa DR
|
Prijem 
