Hrvatska: Uzmeš jedan, vratiš četiri

Hrvatska


Uzmeš jedan, vratiš četiri




17.12.2008
Ankica Barbir-Mladinović


Mnogi hrvatski građani, zbog siromaštva, nasjedaju lihvarskim kreditima čije otplate dosežu i višestruko veće sume od pozajmljenih. Prenosimo priču Zagrepčanke Jasne Frajtić-Zrnec koja je odlučila javno priznati svoj očaj i neoprez kako bi upozorila na opasnost koja vreba iza privlačnih kamata i brzih kredita, čak i u legalno registriranim stambeno-štednim zadrugama. Jasna Frajtić-Zrnec:



«Ja sam samo gledala kolika je kamata, a pisalo je da je 5,5 posto i rekla sam 'dobro' to je pristojna kamata i ja sam to potpisala jer mi je trebao novac. I sad ću ja do 2012. godine ukupno otplatiti 103.656 kuna za 26.000 kuna kredita. Pa, to je prestrašno!“



Zagrepčanka Jasna Frajtić -Zrnec kredit je digla u CH kreditno štednoj zadruzi u Zagrebu prije 3 godine i otada je u noćnim morama jer joj je mjesečna rata od 1.234 kune pojede više od pola ionako male mirovine, a još joj je teže što je naknadno shvatila da će za 26.000 kuna kredita za maljanje stana otplatiti čak 103.000 kuna, budući da je u potpisanom ugovoru previdjela prikrivene zamke oko otplate.



«Ja sam inače magistar ekonomije, da stvar bude još gora, pa su me tako 'preveslali'. Ja jesam sama kriva, al' to vam je tak' zamuljano da vi zapravo tek kad vam počne otplata i izračunate koliko je to mjeseci, koliko je to rata, to nije kamata od 5,5 posto, ma kakvih 5,5 posto, to je 4 puta gore. Oni ljude pljačkaju.»



Ekonomski savjetnik u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir:



«Zbog takvih se stvari onda ljudi bacaju s 12 kata i slično, to su katastrofalne situacije. No,ovdje vam nije samo ključni problem s kamatama jer ovdje su kriminalni i drugi uvjeti, a ljudi ne samo da ih ne čitaju, nego svi koji ulaze u lihvarske kredite i nemaju druge mogućnosti, oni ih ugovaraju s takvim uvjetima da se odmah obvezuju da će faktički isplaćivati još pet raznih drugih naknada, osim same kamate i to je tragično.»



Hrvatska narodna banka nema zasad nikakvu nadležnost nad štedno-kreditnim zadrugama, ističe glasnogovornica Dejana Rebernik, ali te bi se novčane institucije po novom Zakonu o bankama i usklađivanjem s Europskom unijom trebale transformirati u kreditne unije:



«Mi nemamo ingerencije nad njima dok se ne pretvore u kreditne unije kojima, onda, mi izdajemo odobrenje kao i štednim bankama.»



Oštećena Jasna Frajtić Zrnec, kao brojni drugi građani koji se ovih dana javljaju hrvatskim medijima, kaže da ne bi žalila da je oglas o kreditu našla na rasvjetnom stupu i svjesno se odlučila na nelegalno posuđivanje i lihvarenje:



«A da vi znate kak' su oni 'elegantni', to je sve u mramoru, to je 'zrihtano', imaju zaštitare, to vam je sve elegantno, mirišljavo... to kao da ste došli u Privrednu banku.»



Potpredsjendica saborskog Odbora za zakonodavstvo, zastupnica SDP-a, Ingrid Antičević-Marinović kaže kako takvo lihvarenje i u legalnim institucijama vuče repove još iz '90-ih:



«U tom jednom vremenu pada i građanskog i poslovnog morala takvi nalaze svoj prostor, a država ne nalazi načina da bi ih adekvatno sankcionirala i kaznila takvo ponašanje.»



Zagrepčanka Frajtić-Zrnec smatra da se mora naći načina da se tako nepovoljno potpisani ugovori koji nisu ništa drugo do lihvarski - raskinu:



«Jer ja sama, s ovako ovjerenim papirima kod javnog bilježnika, ja nemam šanse na sudu. Ali, ako bi reagirala policija ili da ih bilježnici odbiju ovjeravati, onda imam šanse. Moja sirota mama mene danas zove i kaže 'pa, Jasnica, kak' si se to objavila u novinama, pa kaj će ljudi mislit?' Ja velim, pa baš me briga kaj će mislit. Ako se nitko ne bude javio ako nitko ne bude reagirao, pa onda ne budemo nikamo niti došli.»

A lihvari varajuna svakom koraku, ono što je interesantno svi mi lad dižemo kredit, nikad ne čitamo ugovor, a posebno ono što je napisano malim slovima.
Žalosno a istinito, lihvari zarađuju na sirotinji.