Zajedničkim snagama

Biobašte – plodne gredice između ljudi u BiH



19.01.2008
Od kada je u Stupu u Bosni i Hercegovini, 2000. godine osnovana prva «zajednička bašta» na kojoj je na pet tisuća četvornih metara od početka zajednički radilo 17 porodica, s ukupno 53 ljudi – bošnjačke, srpske, hrvatske i drugih nacionalnosti – u sedam godina rada, nevladina organizacija American Friends Service Committee u Bosni i Hercegovini otvorila je ukupno 19 takvih bašti.

Napisao Davorin BRDANOVIĆ



AFSC osigurava zemljište, predsjetvenu pripremu, sjeme povrća, alat i navodnjavanje, a korisnici se prethodno obrazuju o poljoprivrednoj proizvodnji na konvencionalni i organski način







Zemlja, sav pribor i edukacija osigurani


Željni pomirenja i mira, na udruženoj proizvodnji povrća uz pomoć AFSC do sada je zajednički radilo više od tri tisuće ljudi svih nacionalnosti. Projektom «Zajednička bašta» ova mirotvorna međunarodna organizacija u BiH nastoji pomoći izgradnju povjerenja i pomirenja među ljudima različitih nacionalnosti sukobljenih tijekom rata od 1992 do 1995. godine.

Koordinator Zelene mreže aktivističkih grupa, koja nedaleko Zagreba u Vukomeriću stvara ekosocijalni centar Reciklirano imanje, Dražen Šimleša o radu biobašta ima samo lijepa iskustva:
- Za mene su Biobašte jedna od najljepših priča na Balkanu, jer ne stvaraju samo plodne gredice u proizvodnji organske hrane, nego i u međuljudskim odnosima. S obzirom na regiju u kojoj živimo, znamo koliko je važno uzgajati i normalnije odnose između ljudi sa svim njihovim različitostima. Oni na praktičan način, bez puno priče i pompe, pokazuju kako se lijepo kvaliteta različitosti iz organskih vrtova prebacuje na ljude. A raditi s njima, biti s njima u vrtu, na kafi, ili na najobičnijoj čašici razgovora, puni srca i sve prazne baterije koje nosimo na našim tijelima i duši...

AFSC osigurava pojedinačne zemljišne parcele, financira predsjetvenu pripremu, sjeme povrća, alat i navodnjavanje, a korisnici se prethodno obrazuju o poljoprivrednoj proizvodnji na konvencionalni i organski način, te djeca o uzgoju povrća, cvijeća, i zaštiti okoliša. Od sezone 2005. se potiče osamostaljivanje formiranih zajednica u obliku udruga.

Što više vrsta povrća u vrtu


Bašta je za grupu korisnika zajednička sa pojedinačnim manjim parcelama koje su jedna kraj druge, nisu ograđene, a površina im zavisi od ukupno raspoložive površine i od broja članova domaćinstva. Prema literaturi i prema iskustvu u radu, površina od 50 m2 je uz dobru organizaciju i vođenje radova dovoljna za jednu osobu, tako da dvočlana porodica dobiva 100 m2, tročlana 150m2, itd. AFSC nastoji utjecati na korisnike da proizvode što više vrsta povrća, da obogate svoju ishranu kako bi u organizam unijeli što više potrebnih vitamina i minerala radi poboljšanja opšteg zdravstvenog stanja. Nabavlja se sjeme za više od 20 vrsta povrća.

Porodicama teškog materijalnog stanja rad u zajedničkim baštama dodatni je izvor prihoda, jer, kroz isključivo vlastitu proizvodnju povrća, namiruju dio potreba domaćinstva tijekom vegetacijske sezone i zimskog perioda. Od početka projekta, ukupan prihod, odnosno tržišna vrijednost ubranog povrća bila je oko 500 tisuća, odnosno pola milijuna dolara.

Jedinstvenim projektom koji se s jednakim ciljem događa i u Središnjoj Africi, Mozambiku, Zimbabveu, Afganistanu, Kambođi, Istočnoj Aziji, Sjevernoj Koreji, Laosu, Vijetnamu te Latinskoj Americi i Bliskom Istoku, mirotvorci pomažu osobama koje pate od postratnog sindroma, invalidnim i mentalno bolesnim ljudima, kao i svima koji ne pronalaze svoje mjesto u društvu i ne osjećaju se korisnim sebi i svojoj porodici.

Prva bašta na 5000 četvornih metara


Korisnike projekta preporučuju Centar za socijalni rad i lokalne humanitarne organizacije Crvenog križa/krsta, Dobrotvora, Merhameta i Caritasa, a konačni odabir se vrši prema posebnim kriterijima, kao što su spremnost za zajednički rad i korektne odnose sa pripadnicima različitih etničkih grupa, fizička spremnost za rad na otvorenom, i slično. Korisnici pripadaju različitim kategorijama: nezaposlenima, penzionerima, povratnicima, raseljenim licima, izbjeglicama, invalidnim osobama, osobama sa mentalnim smetnjama, osobama sa postratnim traumama, itd.

Prva centralna bašta sa 16 porodica, odnosno 75 osoba otvorena je u Stupu u Kantonu Sarajevo na površini 5000 četvornih metara. Uspjeh projekta u sezoni 2000. godine inicirao je širenje bašti u slijedećih sedam godina u dva entiteta.

U dosadašnjem radu nije se dogodio nijedan ispad netrpeljivosti među korisnicima, bez obzira na pripadnost različitim nacionalnostima i vjeroispovijestima. Odnos ljudi jednih prema drugima je prijateljski, što se potvrđuje svakodnevnim druženjem i zajedničkim radom, zajedničkim obilježavanjem svih praznika.

U posljednje tri godine intenzivno je vršena priprema oformljenih zajednica za osamostaljivanje u smislu formiranja udruženja, tako da je do sada legalno registrovano devet udruženja, u kojima su sami članovi izabrali svoje rukovodstvo i počeli s primjenom naučenog, te izvršavanjem svojih obaveza. I dalje imaju AFSC kao potporu u svakom pogledu, i edukativnom, i financijskom, i pravnom, itd.

U ovoj sezoni (2007.) egzistira 14 bašti s 1849 učesnika, pripadnika različitih nacionalnosti, i to 3 % Hrvata, 51 % Bošnjaka, 44 % Srba, 1,5 % Roma i 0,5 % ostalih.

Radna terapija liječi


Jedan od bitnih ciljeva koji je spontano proizašao u toku rada je radna terapija. Samim komuniciranjem s drugim ljudima, kao i postizanjem fizičke spremnosti za kretanje i rad, sudionici u projektu se osjećaju bolje. To najbolje govori činjenica da su u projekt uključeni članovi Udruženja ljudi u duševnim krizama «Nada» Doboj, kao i članovi Udruženja žena sa invaliditetom «Lotosice» iz Tuzle. Rad u vrtu je značajno doprinio njihovoj integraciji u društvo i dao im osjećaj korisnosti sebi i porodici.

Čak i prema stručnom mišljenju psihijatara iz Opšte bolnice u Doboju, te drugih medicinskih radnika, došlo je do primjetnog smanjenja neophodne terapije medikamentima kod pacijenata koji su uključeni u rad. Dokazano je pozitivno djelovanje biljaka na psihičko stanje ljudi. Takođe, značajno je poboljšanje zdravstvenog stanja ostalih korisnika, relativno zdravih osoba, kao i onih sa postratnim traumatskim sindromom, popravljeno im je raspoloženje, dobili su volju za životom, uspostavili dobru komunikaciju s drugim ljudima, nemaju više osjećaj odbačenosti od okoline. Ovaj efekat koji je proizveo projekat je i najvažniji, nalazi se ispred značaja materijalne pomoći, koja je prvobitno bila na prvom mjestu.

Kao rezultat svega ovoga, proizašao je novi projekat „Terapeutske bašte“ koji ćemo implementirati u narednom trogodišnjem ciklusu 2007-2010. Ciljevi projekta će biti resocijalizacija osoba sa posebnim potrebama, osnivanje terapeutskih bašti, radna terapija kroz rad u bašti te edukacija terapeuta i uvođenje novog zvanja u BiH Hortikulturalni terapeut.

Ideja da je baštovanstvo terapeutska aktivnost je dugo poznata a tradicija terapeutskog baštovanstva u drugim zemljama je veoma duga. Smatramo da bi se ova ideja mogla raširiti i u Bosni i Hercegovini te je stoga i napravljen program koji će se fokusirati na ljude sa posebnim potrebama te će nadopuniti dosadašnji način liječenja kroz rad u prirodi i kontaktima sa drugim licima.
Alert (magazin za okoliš)

vezano sa gornjim postom: