28 DECEMBAR

Moderator Broj poruka : 405 Datum upisa : 29.11.2006

1836. - Španija je priznala nezavisnost Meksika, koji je okupirala između 1519. i 1522. Pod špansku krunu, zvanično sa statusom vicekraljevine, Meksiko je konačno potpao 1535. Ustanak protiv kolonijalnih upravljača izbio je 1810, a nestabilnost u Meksiku iskoristile su SAD, otevši Teksas 1822, a u krvavom ratu od 1846. do 1848. i Novi Meksiko i Kaliforniju.

1856. - Rođen je američki državnik Vudro Vilson, predsednik SAD od 1913. do 1921, prethodno univerzitetski profesor i rektor kao i guverner Nju Džersija, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919. Dva puta je vojno intervenisao u Meksiku, okupirao je Haiti i Dominikansku republiku. Pristupio je Antanti i 1917. uveo SAD u Prvi svetski rat protiv Centralnih sila. Zalagao se za vojnu intervenciju protiv boljševika, od čega je ubrzo odustao. Posle okončanja rata odigrao je značajnu ulogu na Versajskoj mirovnoj konferenciji, čije su odluke umnogome bile rezultat njegovog mirovnog plana od "14 tačaka". Učestvovao je u stvaranju Društva naroda, ali je Senat SAD odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor, posle čega su SAD ostale van prve svetske organizacije, prethodnice UN.

1879. - U udesu putničkog voza na liniji Edinburg - Dandi u Škotskoj, koji se survao u reku pošto je pod njim popustio most, poginulo je 90 ljudi.

1882. - Rođen je engleski astronom i matematičar Artur Stenli Edington, direktor Opservatorije u Kembridžu i predsednik Međunarodne astronomske unije od 1938. do smrti 1944. Bavio se strukturom unutrašnjosti zvezda i njihove atmosfere, pulsacijom zvezda, međuzvezdanom materijom, kretanjem i rasporedom zvezda u našoj galaksiji. Organizovao je prvu eksperimentalnu proveru teorije relativiteta Alberta Ajnštajna za vreme potpunog pomračenja Sunca 1919. i uspeo je da utvrdi teorijski predviđeno skretanje svetlosnog zraka u gravitacionom polju Sunca.

1895. - U pariskom restoranu "Gran kafe" braća Luj i Ogist Limijer organizovali su prvu filmsku projekciju. Prve "pokretne slike" bili su kratki dokumentarni filmovi o izlasku radnika iz fabrike, železničkoj stanici s putnicima i vozom koji juri. Predstava je oduševila publiku i smatra se datumom rođenja kinematografije. Jedan novinar je tada zabeležio da je to "nesumnjivo najčudniji izum u našoj epohi".

1908. - U zemljotresu koji je razorio Mesinu, drugi najveći grad na italijanskom ostrvu Siciliji, poginulo je više od 82.000 ljudi.

1923. - Umro je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel, graditelj kule u Parizu nazvane njegovim imenom. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i među prvima je primenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.

1925. - Ubio se ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin, koji je melodičnim i slikovitim stihovima poetizovao boemiju i skitnju i naslutio oluje nad Rusijom i sopstveni udes skitnice i samoubice u 30. godini. Konflikt epohe i pesnikove lirske duše najviše je izražen u dramatičnim ciklusima "Kafanska Moskva" i "Povratak u zavičaj", kao i nizu pesama koje su nastale 1924. i 1925. i koje su nagovestile pesnikov tragičan kraj. Ciklus "Persijski motivi" i poeme "Ana Snjegina" - svojevrsno su zaveštanje. Snažno je uticao na generacije pesnika, ne samo ruskih. Ostala dela: zbrike pesama "Zadušnice", "Ispovest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska Rusija", pripovetka "Urvina", dramska poema "Pugačov".

1937. - Umro je francuski kompozitor Žozef Moris Ravel, jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Oslanjao se na klasično francusko muzičko nasleđe, ali se inspirisao i španskom muzikom i džezom, koristeći raznoliki ritam, s orkestom punim boje i slobodnim harmonijama. Virtuozni pijanista i dirigent, održavao je koncerte širom Evrope i SAD. Dela: opera "Sat Španije", balet "Dafne i Kloe", orkestarska kompozicija "Bolero", klavirski ciklusi "Ogledala", "Gaspar noći", "Kuprenov grob", "Sonatina" za klavir, mnoštvo solo pesama, uglavnom na stihove francuskih simbolista.

1942. - Japanski avioni bombardovali su u Drugom svetskom ratu indijski grad Kalkutu.

1945. - Umro je američki pisac Teodor Drajzer, beskompromisan kritičar američkog društva. Njegov prvi roman "Sestra Kari" zabranjen je 1900. i potom je desetak godina bio prinuđen da se izdržava pisanjem za ilustrovane, zabavne i modne listove. Smatrao je da spasenje sveta leži u socijalizmu i pred kraj života postao je član Komunističke partije SAD. Ostala dela: romani "Dženi Gerhard", "Finansijer", "Titan", "Stoik", "Genije", "Američka tragedija", "Tragična Amerika", "Vredi li Amerika da se spase".

1947. - Umro je bivši italijanski kralj Vitorio Emanuele III, poslednji monarh Italije, na prestolu od 1900. do 1946. Podržao je fašistički režim Benita Musolinija. Proglasio se "carem Etiopije" 1936, posle agresije Italije na Etiopiju, a "kraljem Albanije" 1939. Abdicirao je posle pobede republikanaca na izborima 1946. što je bio kraj kuće Savoja u Italiji.

1948. - U Egiptu je ubijen predsednik vlade Nokraši Paša, na vrhuncu višemesečnih nemira i nasilja u toj zemlji.

1949. - U Mađarskoj je stupio na snagu dekret o nacionalizaciji svih industrijskih i trgovinskih firmi.

1959. - U Vinči kod Beograda pušten je u rad prvi nuklearni reaktor u Jugoslaviji, što je omogućilo domaću proizvodnju radioizotopa koji se koriste u medicini, industriji, poljoprivredi i istraživačkim institucijama.

1962. - U Mozambiku, portugalskoj koloniji u Africi, ujedinjenjem triju antikolonijalnih grupa osnovan je Front za oslobođenje Mozambika, pod čijim je vođstvom zemlja posle dugotrajne borbe stekla nezavisnost 1975, ali je dve decenije potom besneo građanski rat. Rivalski pokret Renamo su u borbi protiv Frelima podržavali rasistički režimi Južne Rodezije a potom Južne Afrike i potajno neke zapadne sile. Tek pobeda Nelsona Mandele u Južnoj Africi početkom devedesetih godina 20. veka i rasno pomirenje u toj susednoj zemlji, stvorili su uslove za okončanje građanskog rata i slobodne izbore koje je dobio Frelimo.

1963. - Umro je nemački kompozitor Paul Hindemit, koji je stvarao na osnovu disonantnog kontrapunkta i slobodnog shvatanja tonaliteta. Kad su nacisti 1933. proskribovali njegova dela kao dekadentna, otišao je u Ankaru, a od 1939. bio je profesor na univerzitetima u SAD i Švajcarskoj. Dela: opere "Novosti dana", "Kardijak", "Slikar Matis", "Harmonija sveta", šest gudačkih kvarteta, "Kamerna muzika op. 36", koncerti i sonate za razne instrumente, teorijska dela "Tradicionalna harmonija", "Kompozitorov svet".

1966. - Kina je izvršila petu nuklearnu probu. Američki stručnjaci su utvrdili da je u radioaktivnom oblaku posle eksplozije bio uran 235 i 238, što je ukazivalo da Kina vrlo brzo može da ovlada znatno jačim termonuklearnim oružjem. Šest meseci kasnije eksplodirala je prva kineska hidrogenska bomba.

1968. - U napadu na aerodrom u Bejrutu izraelski komandosi su uništili 13 arapskih aviona.

1974. - U zemljotresu koji je razorio sela u pakistanskoj planiskoj oblasti Karakom, poginulo je oko 5.200 ljudi.

1984. - Umro je američki filmski režiser Sem Pekinpo, autor vesterna i kriminalističkih filmova koje karakterišu izraziti likovi, krajnji realizam prizora, savršenstvo montaže i stilska perfekcija. Filmovi: "Pucnji popodne", "Divlja horda", "Balada o Kejblu Hogu", "Šampion rodea", "Psi od slame", "Beg", "Bivši prijatelj Kid", "Elita ubica", "Gvozdeni krst".

1989. - Skupština Čehoslovačke izabrala je za predsednika Aleksandera Dubčeka, vrativši ga na političku scenu s koje je uklonjen vojnom intervencijom zemalja Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj u avgustu 1968.

1994. - Direktor američke obaveštajne agencije CIA Džejms Vulzi podneo je ostavku posle hapšenja visokog službenika CIA Oldriča Ejmsa koji je godinama radio za Moskvu.

1999. - Portugal i Indonezija obnovili su pune diplomatske odnose, posle prekida od četvrt veka zbog toga što je Džakarta pripojila Istočni Timor, bivšu portugalsku koloniju, koja je etnički indonežanska ali je verski katolička, za razliku od pretežno islamske Indonezije.

2004. - Umrla je američka književnica Suzan Zontag, pisac romana i eseja o savremenoj kulturi i politici. Dela: romani "Dobrotvor", "Smrtna oprema", eseji "Protiv interpretacije", "Stilovi radikalne volje", "Izlet u Hanoj", "Ja, i tako dalje", "O fotografiji", "Bolest kao metafora".

2005. - U Zemljinu orbitu lansiran je prvi od 30 satelita evropske satelitske mreže "Galileo", budućeg globalnog navigacionog sistema.

2005. - Umro je srpski glumac i reditelj Stevo Žigon. Tokom izuzetne umetničke karijere ostvario je 59 pozorišnih uloga i 57 pozorišnih režija. U tv dramama je igrao 30 glavnih uloga, u serijama 13, a u filmovima 17. Napisao je sedam dramatizacija i adaptacija i tri knjige o pozorištu, a delo "Monolog o pozorištu" prevedeno je na ruski jezik i objavljeno pri Nacionalnom teatru Rusije.

Gost

Citat :: 1925. - Ubio se ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin, koji je melodičnim i slikovitim stihovima poetizovao boemiju i skitnju i naslutio oluje nad Rusijom i sopstveni udes skitnice i samoubice u 30. godini. Konflikt epohe i pesnikove lirske duše najviše je izražen u dramatičnim ciklusima "Kafanska Moskva" i "Povratak u zavičaj", kao i nizu pesama koje su nastale 1924. i 1925. i koje su nagovestile pesnikov tragičan kraj. Ciklus "Persijski motivi" i poeme "Ana Snjegina" - svojevrsno su zaveštanje. Snažno je uticao na generacije pesnika, ne samo ruskih. Ostala dela: zbrike pesama "Zadušnice", "Ispovest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska Rusija", pripovetka "Urvina", dramska poema "Pugačov".

Umro Sergej Aleksandrovič Jesenjin

28. prosinca - Samoubojstvom u lenjingradskom hotelu u noći od 27. na 28. prosinca 1925. završen je buran život Sergeja Aleksandroviča Jesenjina. Život pjesnika i čovjeka koji će naraštajima biti utjelovljenjem romantičarskog zamišljaja pjesnika i životnog stila, nazvanog jesenjinština.

Rođen je 3. listopada 1895. u selu Konstatinovu, u Rjazanskoj guberniji, u seljačkoj obitelji. Završio je učiteljsku školu, ali se njegov nemirni duh nije mogao skrasiti u učiteljskom zvanju. Rano se zaposlio u moskovskoj tiskari u kojoj je upoznao više pisaca.

Godine 1913. upisuje kao izvanredan student Moskovsko gradsko narodno sveučilište, a u to vrijeme objavljuje i prve pjesme u uglednim časopisima. Godine 1915. odlazi u središte kulturnoga i književnoga života - Petrograd.

Godine 1916. Jesenjin je objavio prvu zbirku Radunica. Njegovi stihovi, posvećeni selu i prirodi: Posljednji sam pjesnik sela, reći će, unijeli su u rusko pjesništvo melodioznost, spontanost i metaforičnost seoskih običaja i vjerovanja. Mnoge su Jesenjinove pjesme ne samo nadahnute prirodom već i napisane u izravnom obraćanju njoj: Zelena frizura, (posvećena brezama), Krava, Kačalovljevu psu.

Od 1919. do 1924. Jesenjin je bio član imažinističke skupine, najpopularniji i najnadareniji među njima. Razlikovao se utoliko što je njegova poezija građena na tradiciji narodnoga stvaralaštva. No u životu slijedio je imažinistički stil; boemski život, stvaranje i razgovor o stvaralaštvu po kavanama, izazivanje skandala. Svemu tome Jesenjin je davao osobit osobni prinos.

Od njegovih brojnih, burnih ljubavnih i bračnih veza, legendarnom je postala ona s Isadorom Duncan, slavnom američkom plesačicom, sedamnaest godina starijom. S njom je putovao Europom i Amerikom, propagirajući meijansku ulogu seljaštva u društvenom preobražaju te osjećaj bratstva među ljudima.

U ciklusima postoktobarskih pjesama, obožavatelj stare Rusije s tugom spoznaje nestanak tog svijeta. Iz toga bolnog priznanja izrastaju pjesme Molitva za umrle, Sovjetska Rusija, Krčmarska Moskva, Ispovijest mangupa i potkraj života poeme Crni čovjek i Ana Snjegina.

Gost

Citat :: 1937. - Umro je francuski kompozitor Žozef Moris Ravel, jedan od najistaknutijih predstavnika francuskog impresionizma. Oslanjao se na klasično francusko muzičko nasleđe, ali se inspirisao i španskom muzikom i džezom, koristeći raznoliki ritam, s orkestom punim boje i slobodnim harmonijama. Virtuozni pijanista i dirigent, održavao je koncerte širom Evrope i SAD. Dela: opera "Sat Španije", balet "Dafne i Kloe", orkestarska kompozicija "Bolero", klavirski ciklusi "Ogledala", "Gaspar noći", "Kuprenov grob", "Sonatina" za klavir, mnoštvo solo pesama, uglavnom na stihove francuskih simbolista.

Umro Maurice Ravel

28. prosinca - Autor jednog od najpopularnijih djela u cjelokupnoj povijesti svjetske glazbe, Bolera, Maurice Ravel umro je 28. prosinca 1937. godine. Po ocu je bio Švicarac, a po majci Baskijac.

U španjolskoj Baskiji rođen je 7. ožujka 1875. Kad je imao tri mjeseca obitelj se preselila u Pariz. Sa 7 godina počinje učiti glasovir, a s 14 je primljen u pripravni odjel Pariškog konzervatorija. Od Gabriela Faurea učio je ono što će mu donijeti slavu - skladateljsku tehniku.

Kad je kao student napisao nekoliko djela nesvakidašnje vrijednosti, među njima i glasovirsku skladbu Pavana za preminulu infantkinju, natjecao se za vrlo uglednu Rimsku nagradu, ali je u tri pokušaja nije uspio dobiti. Osim što je taj događaj izazvao skandal u glazbenom svijetu, Ravela se toliko uvrijedio da je petnaest godina kasnije - 1920. odbio ponuđeno državno odlikovanje - Legiju časti.

Iza njega tada je bio rat i značajan opus: Španjolska rapsodija, opera u jednom činu Španjolski sat, senzualno lijep balet Daphnis i Chloe, impresionistička Zrcala, koja su utjecala na Debussyja, blještava klavirska skladba Noćni Gaspard, koreografska poema La Valse, zasnovana na ritmici bečkog valcera, klasični Couperinov grob i drugo.

Prigodom drugog posjeta Engleskoj, 1928. godine, Ravel je primio počasni doktorat sveučilišta u Oxfordu. Međutim, javili su se prvi znaci duševne bolesti, a automobilska nesreća 1932. prekinula je njegovu kreativnost. Osim ekscentrične kratke opere Dijete i čarolije, u zadnjoj fazi nastaje već spomenuti Bolero, orkestrira, i to izvanredno, Musorgskove Slike s izložbe te piše dva glasovirska koncerta.

Pročuo se onim u D-duru pisanim samo za lijevu ruku u znak sjećanja na njemačkog pijanista Wittgensteina, koji je u ratu izgubio ruku. Ravelovo posljednje djelo bila je zbirka pjesama Don Qijote Dulcineji.

Naslov: Re: 28 DECEMBAR Ned 28 Dec 2008, 16:56