Na današnji dan - 7. DECEMBAR

Naslov: Na današnji dan - 7. DECEMBAR Pet 07 Dec 2007, 11:56

Na današnji dan - 7. DECEMBAR
RTS

43. p. n. e. - Ubijen rimski govornik, političar,
filozof i pisac Marko Tulije Ciceron, najveći stilista u rimskom pesništvu.

1834. - Rođen srpski pravnik i istoričar Valtazar
Bogišić, profesor univerziteta u Kijevu i Odesi, akademik.

1857. - Rođen srpski slikar Uroš Predić, član Srpske kraljevske akademije. Jedan od najvećih srpskih slikara u istoriji.

1863. - Rođen italijanski kompozitor Pjetro Maskanji, tvorac prve verističke opere.

1890. - Rođen srpski pisac i botaničar Stevan
Jakovljević, profesor Univerziteta u Beogradu i rektor od 1945. do 1950.

1894. - Umro francuski diplomata Ferdinand de Leseps, koji je od 1859. do 1869. rukovodio gradnjom Sueckog kanala.

1896. - Dvorskoj kancelariji u Beču predat prvi 'Carski memorandum' u kojem su predstavnici 14 srpskih autonomnih opština u Bosni i Hercegovini izložili nepravde okupacione uprave, koja je pogazila brojna prava Srba u crkvi i školstvu.

1914. - Skupština Srbije usvojila u Nišu u Prvom
svetskom ratu deklaraciju o ujedinjenju svih Srba, Hrvata i Slovenaca u zajedničku državu.

1921. - Umro srpski biolog Živojin Jurišić, osnivač Muzeja srpske zemlje i Srpskog botaničkog društva.

1922. - Severna Irska je glasala za odvajanje od Republike Irske.

1924. - Rođen portugalski državnik Mario Soareš, posle obaranja diktature u Portugalu 1974. tri puta biran za predsednika vlade.

1941. - Japan bez objave rata napao američku pomorsku bazu u Perl Harburu na Havajima, a nekoliko časova kasnije predsednik SAD Frenklin Ruzvelt objavio je da je njegova zemlja
ušla u Drugi svetski rat.

1941. - Velika Britanija u Drugom svetskom ratu objavila rat Mađarskoj, Rumuniji i Finskoj, zemljama koje su kao članice Trojnog pakta učestvovale u agresiji na Sovjetski Savez.

1946. - Skupština Jugoslavije izglasala zakon o
nacionalizaciji. Time je ujedno likvidiran inostrani kapital, koji je u industiji i rudarstvu predratne Jugoslavije učestvovao sa oko
50 odsto.

1953. - Izraelski predsednik vlade David Ben Gurion - predsednik vlade od osnivanja države Izrael 1948. - podneo ostavku.

1971. - Sovjetska vasionska kapsula počela da šalje radio i TV signale sa Marsa.

1974. - Kiparski predsednik, arhiepiskop Makarios III trijumfalno je dočekan na Kipru, koji je napustio 15. jula 1974, posle državnog udara.

1975. - Umro srpski internista Radivoje Berović,
profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1975. - Indonežanska armija okupirala bivšu portugalsku koloniju Istočni Timor.

1985. - Umro engleski pisac Robert Grejvs, istraživač grčke i jevrejske mitologije.

1988. - U zemljotresu u Jermeniji poginulo više od 25.000 ljudi, a pola miliona ostalo bez krova nad glavom.

1992. - Vlada Indije zabranila fundamentalističke
pokrete posle nereda u kojima je poginulo najmanje 400 hinduista i muslimana i razaranja džamije u Ajodji, izgradjene na ruševinama
velikog hindu hrama koji su u srednjem veku razorili muslimani.

1993. - Umro predsednik Obale Slonovače Feliks Ufue Boanji, afrički državnik koji je duže vladao od ijednog svog kolege.

1995. - Sonda sa američkog vasionskog broda 'Galilej' ušla u atmosferu Jupitera i 75 minuta slala podatke pre nego što je izgorela.

1996. - U Alžiru su potpisom predsednika Liamina Zeruala ozakonjene ustavne reforme o zabrani partija zasnovanih na religiji.

2001. - Snage Severne alijanse preuzele u Avganistanu kontrolu nad gradom Kandahar, poslednjim uporištem talibana.

Gost

Rođena Maria Stuart

Na današnji dan - 7. DECEMBAR MariaStuart

7. prosinca - Kraljica Francuske i Škotske i pretendentica na englesko prijestolje, Marija Stuart, rođena je 7. prosinca 1542. S nenavršenih šesnaest godina udala se za dvije godine mlađeg francuskog prijestolonasljednika i budućeg kralja Franju II., koji je umro nakon jednogodišnje vladavine.

Godine 1561. vraća se kao mlada udovica u rodnu Škotsku, nakon smrti kraljice majke. U to vrijeme zemlja je rastrzana vjerskim sukobima. Južni dio Škotske, dio plemstva i stanovnika gradova, pobornici su nove fanatično nesnošljive protestantske vjere, dok je divlje škotsko visočje s gorštačkim klanovima i dijelom plemstva ostalo katoličko.

Fanatični protestantski pastor John Nix dočekuje Mariju prokletstvom i pogrdama zbog njezine katoličke vjere. Ubrzo se Marija Stuart lakomisleno udaje za svog mlađeg bratića, slabića i prevrtljivca Henryja Stuarta, i rađa mu sina, budućeg kralja Jamesa, koji će kasnije vladati ujedinjenom Škotskom i Engleskom.

Razočaravši se u svome drugom suprugu, zaljubila se u pustolovnoga i zavodljivog škotskog plemića grofa Botwella, koji sa svojim pomagačima i uz kraljičino znanje diže u zrak kuću u kojoj je ležao njezin bolesni suprug. Ubrzo grof Botwell otima Mariju i ženi se njome, no škotsko je plemstvo podignulo narod protiv zločinačkog para. Grof Botwell bježi u Norvešku, gdje je ubrzo uhićen te nakon dugogodišnjeg tamnovanja umire u ludilu.

Kraljica Marija Stuart morala se odreći škotskog prijestolja u korist maloljetnog sina Jamesa. Poslije jednogodišnjeg sužanjstva uspijeva pobjeći i okupiti četu svojih pristaša, ali gubi bitku protiv protestantskih lordova i vojske. Stiže u Englesku, gdje je zatražila političi azil.

Lukava i dvolična engleska protestantska kraljica Elizabeta I. drži je 15 godina u kućnom pritvoru, a nakon nekoliko neuspjelih pokušaja bijega daje joj u veljači 1587. odrubiti glavu.

Gost

Umro Vlado Gotovac

Na današnji dan - 7. DECEMBAR Gotovac_vlado

7. prosinca - Hrvatski pjesnik, esejist, filozof, govornik i političar Vladimir "Vlado" Gotovac rođen je u Imotskom 18. rujna 1930. Umro je u Rimu 7. prosinca 2000., a pokopan je u Zagrebu.

Osnovnu školu pohađao je u Prnjavoru (BiH), Župi Biokovskoj i Lovreću, a gimnaziju u Imotskom i Zagrebu, gdje je maturirao na Klasičnoj gimnaziji. Nakon pisanja pjesama i robije, napokon se zaposlio na Hrvatskoj radioteleviziji kao savjetnik direktora 1990. Bio je član HSLS-a.

Poznat je i po svojem legendarnom govoru na Krešimirovu trgu u Zagrebu, ispred ondašnje zgrade Komande V. vojne oblasti Vojnog suda u Zagrebu 30. kolovoza 1991., u povodu prosvjeda majki vojnika koji su silom zadržani u ondašnjoj JNA.

Uređivao je emisije na Radio Zagrebu te časopise "Razlog" i "Hrvatski tjednik". Komunističke vlasti više su ga puta zatvarale. U neovisnoj Hrvatskoj postaje predsjednik Matice hrvatske te političkih stranaka HSLS-a i LS-a. Dobio je poetsku nagradu DHK "Tin Ujević" 1991. godine za zbirku soneta "Crna kazaljka". Godine 1998. istupio je iz članstva DHK.

Objavio je knjige "Pjesme od uvijek" (Zagreb, 1956.), "Opasni prostor" (Zagreb, 1961.), "Jeka" (Zagreb, 1961.), "I biti opravdan" (Zagreb 1963.), "Osjećanje mjesta" (Zagreb, 1964.), "Čujem oblake" (Kruševac, 1965.), "Principi djela" (Zagreb, 1966.), "Zastire se zemlja" (Zagreb, 1967.), "Približavanje" (Beograd, 1968.), "Prepjevi po sjećanju" (Zagreb, 1968.), "Čarobna spilja" (Beograd, 1969.), "U svakodnevnom" (Zagreb, 1970.), "Sporne sandale" (Split, 1970.), "Sadržaj vjetra" (s grafikama Ede Murtića, Zagreb, 1971.), "Tri slučaja" (Zagreb, 1981.), "Zabranjena vječnost" (Zagreb, 1987.), "Moj slučaj" (Ljubljana-Zagreb, 1989.; 1990.), "Isto" (Zagreb, 1990.), "Crna kazaljka" (Zagreb, 1991.), "Istina od Europe traži previše" (na francuskom, Dubrovnik 1993.), "Čekati sjevernije" (Zagreb, 1995.), "Crna jedra" (s grafikama Ede Murtića, Zagreb, 1995.), "Djela I. - VII." (Zagreb, 1995.).

Uvršten je u dvadesetak antologija pjesništva i govora. Hrvatska akademska udruga Split posmrtno mu dodjeljuje povelju "Osoba dijaloga - Osoba godine 2000.".

U Zagrebu je 7. lipnja 2001. utemeljen Institut "Vlado Gotovac", koji je sunakladnik zbirke i dvostrukog CD-a s njegovim posljednjim radijskim razgovorom Vlado Gotovac - Između trenutka i vječnosti (Zagreb, 2001.).