Na današnji dan - 30. NOVEMBAR

Prijatelj foruma Broj poruka : 10774 Datum upisa : 03.11.2006

Na današnji dan - 30. NOVEMBAR
RTS

1700 - U bici kod Narve švedske trupe kralja Karla XII pobedile nadmoćniju rusku vojsku Petra I.

1835 - Rođen američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih
humorista svetske književnoseti.

1838 - Meksiko objavio rat Francuskoj koja je tri dana ranije okupirala grad Vera Kruz.

1853 - Rusija u Krimskom ratu uništila tursku flotu u bici kod crnomorske luke Sinope.

1872 - U Glazgovu odigrana prva fudbalska utakmica između dve reprezentacije - Engleske i Škotske. Meč je završen rezultatom 0:0.

1874 - Rođen engleski državnik Vinston Lenard Spenser Čerčil, premijer Velike
Britanije 1940-45.

1900 - Umro engleski pisac irskog porekla Oskar Vajld.

1939 - Više od 20 sovjetskih divizija je napadom na Finsku započelo sovjetsko-finski 'zimski rat'.

1939 - Streljan mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske i vođa mađarske sovjetske revolucije 1919.

1955 - Umro jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu [1945-55].

1957 - U Beču umro srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, autor žanr-scena i velikih kompozicija iz srpske
istorije.

1967 - Aden, Južni Jemen i Južnoarapska Federacija [17 sultanata] stekli nezavisnost nakon 128 godina britanske kolonijalne vladavine i formirali Narodnu Republiku Južni Jemen, koja
je na isti dan 1970. dobila naziv Narodna Demokratska Republika Jemen.

1975 - Afrička država Dahomej promenila je naziv u Narodna Republika Benin.

1977 - Umro srpski i jugoslovenski pisac Miloš Crnjanski, jedan od prvaka moderne srpske proze posle Prvog svetskog rata.

1995 - Savet bezbednosti UN jednoglasno usvojio odluku da se 31. januara 1996. okonča troipogodišnja mirovna misija u Bosni i
Hercegovini.

1996 - Oko 150.000 ljudi protestovalo ulicama Beograda zbog poništenja izborne pobede opozicione koalicije 'Zajedno' na lokalnim
izborima.

1996 - Vlada i pobunjenici u afričkoj državi Sijera Leone potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg gradjanskog rata.

1999 - Putnički brod sa 302 putnika prevrnuo se u blizini istočne kineske obale. Nesreću su preživele samo 22 osobe.

2000 - U Pjongjangu se sreli rođaci iz Severne i Južne Koreje, koji su blizu 50 godina bili razdvojeni.

2002 - Turska ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku države, čime je završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo oko 30.000 osoba.

2003 - Umrla je Amerikanka Gertruda Ederli prva
žena koja je 1926. preplivala Lamanš.

2004 - Filipine pogodila snažna oluja tokom koje je sravnjeno tri obalska grada. U višednevnim vremenskim nepogodama poginulo je preko 840 osoba, a više od 750 se vodi kao nestalo.

2005 - Džon Sentamu, poreklom iz Ugande, jedan od lidera kampanje za borbu protiv rasizma, formalno je inaugurisan kao prvi
britanski nadbiskup crnac.

2006 - Haški tribunal osudio bivšeg generala VRS Stanislava Galića na doživotni zatvor zbog kampanje artiljeriskih i snajperskih napada na Sarajevo 1992-94. godine. To je prva takva presuda u istoriji Tribunala.

Gost

Citat :: 1874 - Rođen engleski državnik Vinston Lenard Spenser Čerčil, premijer Velike
Britanije 1940-45.

Na današnji dan - 30. NOVEMBAR Churchill_winston

30. studenoga - Jedan od nesumljivo najvećih britanskih političara 20. stoljeća, Winston Leonard Spencer Churchill, rodio se 30. studenoga 1874. godine. Bio je konzervativac podrijetlom i uvjerenjem. Kao mladić borio se u odori časnika britanskog imperija za očuvanje interesa i slave carstva čija je moć polako počinjala kopniti. Na istoj je crti ostao i kao političar: najprije kao ministar unutrašnjih poslova, zatim tijekom prvog svjetskog rata kao prvi lord Admiraliteta i ministar naoružanja.

No, Churchill je bio sve prije nego kratkovidan političar. Bio je jedan od rijetkih koji su digli glas upozorenja kada su u Njemačkoj vlast preuzeli nacisti na čelu s Adolfom Hitlerom. Nažalost, njegov je glas tada bio vapaj u pustinji. Došao je novi rat, a s ratom Churchill se vratio u Vladu. Vratio se najprije u svoju staru sobu u Admiralitetu, a britanska flota koja je tada još plovila svim morima svijeta, obaviještena je o tome danas već legendarnom porukom: Winston se vratio.

Deset mjeseci poslije početka rata, Churchill je postao predsjednik Vlade. Iako je obećao samo krv, suze i znoj, okupio je Britance oko sebe u ratnom naporu. Bio je dovoljno dalekovidan da ponudi savezništvo Sovjetskom Savezu u trenutku kada je Hitler napao tu zemlju. Tijekom rata nekoliko se puta sastajao s američkim predsjednikom Rooseveltom, stvarajući s njim planove zajedničkih akcija. Posjećivao je bojišta kad god je mogao i kad god su mu to dopustili. Nedugo prije završetka rata 1945., na Jalti, sastao se s Rooseveltom i Staljinom na konferenciji čija sjena i danas lebdi nad međunarodnim odnosima.

Pobjeda u Europi bila je najveći dan u Churchillovu životu, a ipak vojnoj pobjedi slijedio je politički poraz. Na izborima konzervativci su izgubili. U idućih nekoliko godina Churchill se bavio projektima o europskom jedinstvu, ali postaje i jedan od glavnih zagovornika hladnog rata. Povijest će zapamtiti njegov govor kada je izrekao poznatu frazu o takozvanoj željeznoj zavjesi koja je podijelila Europu.

Osamdeseti rođendan doživio je opet na čelu Vlade, no nekoliko mjeseci poslije toga podnio je ostavku. Posljednji put Churchill, veliki državnik i vojnik, i jedna od najvažnijih, ali i najkontroverznijih osoba 20. stoljeća - pojavio se pred filmskim kamerama na svoj devedeseti rođendan, nekoliko mjeseci prije smrti. Umro je 24. siječnja 1965. godine u Londonu.

Gost

Umrla Marija Jurić-Zagorka

30. studenoga - U životu autorice "Gričke vještice", "Gordane" i drugih popularnih djela Marije Jurić-Zagorke, prve hrvatske novinarke i književnice, mnogo je toga dvojbeno. Čak i datum rođenja. Ipak najčešće se spominje 1. siječnja 1873. godine. Rodila se u selu Negovcu kraj Vrbovca u imućnoj obitelji upravitelja velikog imanja baruna Raucha. Iako dobrog imovinskog stanja, obitelj u kojoj je bilo četvero djece živjela je, kako to sama Zagorka svjedoči, prilično nesretno.

Pučku je školu, u kojoj se isticala inteligencijom i nadarenošću, polazila u Varaždinu i Zagrebu. Nakon šest godina školovanja u zagrebačkom Samostanu milosrdnica, Zagorka odlazi iz Zagreba. Konačno će se vratiti tek nakon sedam godina, da bi tu doživjela duboku starost i umrla 30. studenoga 1957. godine.

Novinarska karijera Marije Jurić-Zagorke počinje anonimnim tekstom "Jedan časak" u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera postala članica uredništva toga cijenjenog i utjecajnog lista. Od predstavnika tiskare Zagorka je pak čula vrlo nepovoljnu reakciju: Novinarsko je zvanje isključivo muško, a Vi baš ni po čemu nemate sposobnosti za to. Tko hoće pisati u Obzoru mora biti netko.

Zagorka se cijeloga života žestoko borila da dokaže kako ona jest netko. Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Za vrijeme utamničenja dvojice urednika Obzora 1896. godine sama je uređivala list pokazavši zadivljujuću energiju i inteligenciju. Potaknula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama, tako i nazvan Ženski list, od 1925. do 1938. godine, zatim Hrvaticu. Unatoč tome stalno je bila izložena podsmijehu i ponižavanju.

Kod čitateljstva pak Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Đalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Svoje romane, u kojima je pokazala iznimnu vještinu fabuliranja, koji su je učinili prvim hrvatskim autorom literature za mnoštvo, počela je pisati, baš kao i novinarske tekstove, na poticaj biskupa Strossmayera. On se naime žalio što hrvatski čitatelj odrasta na njemačkom jeziku, a Zagorka je to shvatila kao poziv.

Ispreplećući intrigantne, uglavnom ljubavne zaplete i nacionalne teme ostvarila je niz feljtonskih romana koji su objavljivani uglavnom kao podlistak Obzora. Čitatelji su željno iščekivali svaki nastavak "Gričke vještice", "Plamenih inkvizitora", "Gordane", "Jadranke", "Kćeri Lotršćaka", "Kneginje iz Petrinjske ulice" i drugih Zagorkinih opsežnih romana u kojima je stvorila veliku galeriju romanesknih likova. Možda su bili tako omiljeni upravo zbog trajne čežnje za srećom ili zbog divovske borbe protiv zla. Čitatelje je manje brinula patetična melodramatičnost dijaloga, naivnost arhetipskih struktura ponašanja ili stilska jednostavnost Zagorkinih romana. Oni su ih jednostavno voljeli kao i komedije te satiričke tekstove poput "Jalnuševčana" ili povijesnih drama.

Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti najbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u "Pismima slavnim ženama" kaže: Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.