21.studeni

21. studenoga - U velikoj groznici industrijalizacije Staljin je tvrdio da se rad u boljševičkoj Rusiji pretvorio od sramotnog i tegobnog bremena u pitanje slave, moralne kreposti i heroizma. Kako su se mogli zamijetiti usponi i padovi Staljinovih "petoljetki", ta je misao 21. studenoga 1935. dobila svoj konkretni oblik u takozvanom "stahanovskom pokretu", dobro smišljenom pokušaju da se velikim primjerima potakne veća produktivnost rada u slabo stimuliranih radnika.

Potkraj kolovoza rudar u Donbasu Aleksej Stahanov na poticaj mjesnih partijskih vođa izveo je dotad nemoguće: u jednom danu iskopao je 102 tone ugljena, što je bilo 14 puta više od uobičajene norme. Tajna je bila u tome što je Stahanov samo kopao, dok su pomoćnici postavljali potporne skele, što su rudari prije radili sami. Tako je pneumatska bušilica bila u pogonu bez prekida.

Stahanov je postao junak dana, a njegov se primjer počeo primjenjivati posvuda u SSSR-u i u svim područjima gospodarstva. Već 1938. četvrtinu radnika smatralo se "stahanovcima". Rekorderi su dobivali više plaće i najviša državna odličja.

Ostali radnici nisu bili odviše zadovoljni: njima su maksimalno podignute norme. Poslije se pokazalo da su u zapadnim industrijskim zemljama "stahanovski rekordi" uobičajena stvar jer je kapitalizam već odavno iskoristio nove tehnološke procese i podjelu rada da bi više privredio.

Obljetnica Daytona

21. studenoga - Na današnji dan, 21. studenoga, 1995. godine u američkom gradu Daytonu trojica predsjednika država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, parafirala su Daytonski mirovni sporazum kojem su jamstvo pružile velike svjetske sile.

Taj opći sporazum o prestanku rata i uspostavi trajnog mira u susjednoj Bosni i Hercegovini sadržavao je neke rokove do kojih je trebalo ostvariti glavne zadaće. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio osnovan bila je podjela Bosne i Hercegovine po sistemu 51-49 (51% teritorija Federaciji BiH i 49% Republici Srpskoj).

Primirje u Bosni nastupilo je dolaskom NATO-a, a ono je bilo glavni uvjet za provedbu civilnog dijela mirovnog sporazuma i njegovih aneksa. Glavni civilni poslovi trebali su biti gotovi najkasnije u roku od dvije godine.

Današnja politička podjela u Bosni i Hercegovini i struktura vlasti dogovorene su kao dio Daytonskog sporazuma. Međutim, nakon 12 godina od njegova potpisivanja stanje nije nimalo idealno. Prisutnost međunarodne zajednice u BiH postaje sve potrebnija, a dva najtraženija bjegunca, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, i dalje su na slobodi.

Daytonski sporazum službeno je potpisan u Elizejskoj palači u Parizu 14. prosinca 1995. Koliko je sporazum bio velika nada mira, njegova provedba danas je veliko razočaranje i nitko od potpisnika nije zadovoljan.