Ususret Božiću

Božićni ugođaj u našim domovima

Božićni dani sve su nam bliže. Nakon ulica i okućnica na red za ukrašavanje došli su i naši domovi. Mnogi su običaji vezani uz obilježavanje ovih blagdana, no nisu se svi uspjeli održati do današnjih dana. Takvi su primjerice darivanje božićnice (crvene jabuke) poslije polnoćke ili unošenje slame u kuću na sam Badnjak. Božićnicu su sa sobom na polnoćku nosile djevojke. Dečki bi ih morali vabiti ili čak ukrasti kako bi ih se domogli, a da djevojčina čast ostane neokaljana, a božićnica (simbol ljubavi i dobrih želja) ipak pronađe put do njenog izabranika.
Osnovu božićnog ugođaja danas čine božićna jelka i jaslice. Božićna jelka germanski je običaj i u Hrvatskoj se raširio tek u 19. stoljeću. Prvi su ga prihvatili građanski krugovi koji su smatrali njemačku kulturu superiornom domaćoj (i zadavali našim preporoditeljima velike probleme). Iako sporo, običaj je prodro i do sela tako da je danas uobičajen. Samo kićenje stabla ima korijene u poganskim običajima i prisutno je kod svih europskih naroda. Politeističke mitologije na europskom tlu štovale su različite vrste svetih drveća. Kelti i Germani svoje su kultove slavili u svetim šumama hrastovim gajevima, a pokrštavanje je najlakše išlo tamo gdje misionari (sv. Kolumban, sv. Brigida) gradili samostane uz te gajeve, bez da ih sijeku.
Božićna jelka rano je zbog svoga zimzelena poprimila osobine vječnosti, neprolaznosti, novoga života. Sve one šarene kuglice kojima je danas krasimo su inačice prvobitnih ukrasa, jabuka i oraha-simbola obilja. Božićna jelka kiti se na Badnjak, no ne postoji točan dan kad se raskićuje. U crkvama i nekim domovima ostaje do Svijećnice ( 2. veljače), a ili pak ranije, na Sveta Tri Kralja ( 6. siječnja). U duhu kršćanskog ekumenizma već se duže vrijeme upućuju apeli katolicima da ne raskićuju svoje domove upravo tada kada pravoslavni vjernici tek počinju sa slavljem.
Jaslice ili kako ih ljudi vole zvati- Betlehem, prvi je načinio Sveti Franjo Asiški u 13. stoljeću. Taj prvi svetac ekolog je u šumskoj pećini kod Greccia 1223. postavio jasle sa sijenom i uz njih privezao živog magarca i vola. Legenda kaže da mu se tada ukazalo Dijete i pomilovalo ga po licu i nestalo. Premda se od srednjeg vijeka malo toga mijenjalo u inventaru jaslica, ipak su one najmaštovitiji kutak svakog domaćinstva i ne rijetko prava umjetnička remek djela iz kućne radinosti.

Izvor: www.jaskalive.com

Vama srećno Badnje veče i Božić....
kod nas je priprema za novu godinu a tek onda ide božić...
pa evo slike iz jednog lokala





:affraid:

TRADICIJA KUD Palična iz Severina podsjetio na izvorne običaje na Badnju večer

Dao Bog, pilići se legli, krave se telile, ovce se janjile



BJELOVAR - Kud Palična iz Severina građanima je u prepunom domu umirovljenika dočarao bogatu višestoljetnu tradiciju izvornih običaja Badnje večeri Bilogore. - Očekivanje i unošenje Božića u Severinu i Orovcu oduvijek je uzvišeni čin, a prenosi se naraštajima. Upravo taj duh tradicijske povijesti donosimo na autentičan način u obliku scenske forme - kazao je Igor Grgić, predsjednik KUD-a Palična.

Vratiti dugove
Domaćin cijeli dan radi, u predvečerje uzima ovršak i u njega veže slamu pripremajući se za obred unošenja Božića u kuću. A običaj nalaže da ako se nešto posudilo od nekog, treba vratiti taog dana. Domaćica dan provodi u kući i sa snajama priprema kolače od dizana tijesta, medenjake, pogaču i božićni kruh te posni ručak i badnju večeru (grah, salata, krumpir u cijelo, pogača). Za to vrijeme djeca kite bor. Predveče, vani je blago nahranjeno, perad spava i sve je spremno, Božić se unosi.

Molitva Očenaš
Dijete ulazi sa svijećom, a domaćin sa slamom pozdravljajući ukućane: Faljen Isus i Marija, na što oni odgovaraju: Uvijek je faljen. Domaćin nazdravlja za bogatu godinu: Dao Bog, pilići se legli, krave se telile, ovce se janjile, guske se legle, krmače se prasile. Potom svi kleknu oko stola i mole Očenaš. Zatim domaćin slamu rasipa pod stol te na stolu od slame pravi oblik križa, da bi ga na kraju prekrio stolnjakom.
Za stolom navečer cijela obitelj blaguje. Poslije se dječica igraju u slami, a roditelji sačekavši susjede odlaze u crkvu na polnoćku.

izvor: Večernji list

Ovako to izgleda u mom rodnom mjestu

A ovako na nekom drugom mjestu 8)
Božić na plaži
Na australskoj plaži Bondi, stotine ljudi Božić su i ove godine slavile u kupaćim kostimima. Obzirom na vremenske prilike ovakva bi slika mogla dolaziti iz više krajeva svijeta. Više u video prilogu.



Božić na plaži Trajanje: 00:23




izvor: dnevnik hr

Eeeeeeeeeeeee to je to !