Na današnji dan - 16. NOVEMBAR

Prijatelj foruma Broj poruka : 10774 Datum upisa : 03.11.2006

Na današnji dan - 16. NOVEMBAR
RTS

1095 - Na crkvenom saboru u Klermonu, u Francuskoj papa Urban II pozvao crkvene velikodostojnike i svetovne vladare na verski rat protiv turskog plemena Seldžuka, koje je zauzelo Svetu zemlju u Palestini. Time je počela epoha krstaških ratova.

1532 - Španski osvajač Fransisko Pisaro zauzeo
sa samo 200 vojnika grad Kahemarku u Peruu i pogubio cara Inka Atahualpu, iako je za njega bila isplaćena velika otkupnina.

1766 - Rođen francuski kompozitor i violinista Rudolf Krojcer, dvorski violinista Napoleona Bonaparte i Luja XVIII.

1831 - Umro pruski general Karl Marija fon Klauzevic, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. veka.

1912 - Pocela Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu u kojoj je srpska vojska 18. novembra potukla tursku Vardarsku armiju Zeki paše.

1914 - Počela Kolubarska bitka, najveća koju je srpska vojska vodila u Prvom svetskom ratu.

1918 - Posle propasti austrougarske monarhije u Prvom svetskom ratu, Mađarska proglašena nezavisnom republikom.

1933 - ŠSR i SAD uspostavili diplomatske odnose.

1941 - U Drugom svetskom ratu počela druga nemačka ofanziva na Moskvu, koja je 5. decembra završena porazom nemačke vojske.

1960 - Umro američki filmski glumac Klark Gejbl.

1965 - ŠSR lansirao svemirski brod 'Veneru III', koji je u martu 1966. stigao na Veneru, kao prvi svemirski brod koji se spustio na neku drugu planetu.

1970 - Pakistan zvanično saopštio da je broj mrtvih u ciklonu u ogromnim talasima koji su zapljusnuli obale Istočnog Pakistana i ostrva u Bengalskom zalivu dostigao pola miliona.

1972 - Trojica američkih astronauta počeli svoj 84-dnevnilet u svemirskoj letelici 'Skajlab 4'.

1991 - Ruski predsednik Boris Jeljcin potpisao seriju dekreta kojima je preneo vlast nad privredom sa sovjetske centralne vlade na vladu
Rusije.

1992 - Na prvim višestranačkim izborima u Litvaniji nakon sticanja nezavisnosti od ŠSR, ubedljivo pobedila Demokratska radnička partija [bivši komunisti].

1992 - Savet bezbednosti UN pooštrio sankcije protiv SR Jugoslavije uvođenjem rečne i pomorske blokade.

1995 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanata Ratka
Mladića za genocid nad muslimanskim civilima počinjen tokom zauzimanja Srebrenice u julu 1995, kada je više hiljada bosanskih
Muslimana ubijeno i raseljeno.

1997 - Umro francuski političar i publicista Žorž Marše.

1998 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu proglasio krivim jednog bosanskog Hrvata i dvojicu Muslimana za ubijanje i zlostavljanje srpskih zatvorenika 1992. u logoru Čelebići.

2000 - Predsednik SAD Bil Klinton doputovao u Vijetnam, u prvu posetu jednog američkog prdsednika toj zemlji od završetka Vijetnamskog rata 1975.

2001 - Pariski klub poverilaca otpisao je SR Jugoslaviji 66 odst oduga prema državama poveriocima.

2003 - U Srbiji, zbog malog odziva birača, po treći put propali predsednički izbori.

2003 - U blizini Kabula ubijena radnica UN, Francuskinja Betina Guazlar i ona je prva žrtva među zaposlenima u UN od kada je, dve godine ranije, svrgnuta talibanska vlast u Avganistanu.

2005 - Haški tribunal oslobodio penzionisanog generala Armije Bosne i Hercegovine Sefera Halilovića krivice za zločine koje su nad
hrvatskim civilima u Hercegovini u jesen 1993. počinile trupe te armije.

Gost

Zagrebu dodjeljena Zlatna bula

Na današnji dan - 16. NOVEMBAR SlobodniGradZagreb1

Tatari su u bijeg, 1241. godine, potjerali ugarsko-hrvatskog kralja Belu IV. On se u svom bijegu sakrio i u Zagrebu. Za nagradu Zagreb je 16. studenoga 1242. godine dobio Zlatnu bulu i status slobodnog kraljevskog grada.

Najvažniji dramatski vrhunac stare povijesti Zagreba bile su zastrašujuće vijesti 1241. godine o dolasku divljih tatarskih plemena, koja su već poharala dio Europe. Kad su Mađari u travnju te godine doživjeli težak poraz na rijeci Šajo nedaleko od Miškolca, kralj Bela IV. poslao je na sigurno u Zagreb ženu, sina i dvije kćeri. U mnogim kolima stigla je u Zagreb kraljeva riznica s krunskim dragocjenostima i najvažnijim državnim spisima, a nedugo zatim i sam kralj Bela IV. sa svojim dostojanstvenicima.

Tatari su pohrlili u potjeru za kraljem Belom IV., koji je pravodobno pobjegao na jug prema moru. Sretno izbjegavši smrtnu opasnost, u čemu je važnu ulogu imao i Zagreb, kralj Bela počeo je nagrađivati one koji su mu pomagali u najtežim trenucima.

Tako se gradu Zagrebu odužio poveljom zahvalnosti i privilegija, tzv. Zlatnom bulom, kojom je bilo dopušteno da se na brežuljku Griču, podigne slobodan grad. Nakon svečanih uvodnih riječi u slavu kralja, nižu se odredbe slobodnoga kraljevskoga grada, njegovu opsegu, dopuštenju da se utvrdi čvrstim zidinama, o dužnostima prema kralju i povlasticama koje mu pripadaju.

Građani Zagreba su istodobno s izgradnjom naselja počeli podizati visoke i čvrste zidine, kojima je opasan cijeli Gornji grad i Kaptol, te mnoge kule i zaštitna vrata, koji su dobrim dijelom i danas očuvani.

Gost

Umro Ivan Kozarac

16. studenoga - Ivan Kozarac podijelio je sudbinu brojnih hrvatskih pisaca koji, izmučeni životnim tegobama, siromaštvom i bolešću, nisu doživjeli zrelu stvaralačku dob. Umro je od sušice 16. studenoga 1910. u Vinkovcima, u gradu u kojem se i rodio 8. veljače 1885.

Potekao je iz siromašne seljačke obitelji, bez ičije novčane potpore, zbog čega je njegovo školovanje bilo vrlo kratko. Morao se zaposliti pa je postao odvjetnički, sudski pisar. Prije smrti zaposlio se u Nakladnom fondu Društva hrvatskih književnika u Zagrebu.

Nakon početnih crtica i stihova, što ih je objavio u Viencu 1903. pod pseudonimom Kerepov, prvu i za života jedinu zbirku novela Slavonska krv tiskao je 1906. U tim proznim crticama mogu se očitovati neke programske odlike hrvatske moderne. Nabujala, snažna erotika, psihologiziranje, naglašena poetska raspoloženja sjete i sutonskih previranja suprotstavljena su gotovo realističkom opisu krajolika. Kozarac je snažno potaknut svojim slavonskim krajolikom, a njegov se zavičaj ukazuje kao nepresušna tematska okosnica.

Nakon smrti objavljena su mu djela Izabrane pripovijetke i roman Đuka Begović. U njima o psihološkim problemima daje širu društvenu utemeljenost i svoje likove promatra kao izdanke procesa nepovratnog propadanja slavonskog sela. Svojevrsno samouništenje obilježje je i Kozarčeva najpoznatijeg lika, naslovnog junaka romana Đuka Begović, koji je izlazio u časopisu Ilustrovani Obzor.

U nizu epizoda, međusobno slabo povezanih, Kozarac gradi kroniku slavonskog života svojega doba i sudbinu pojedinca svjesnog razorne neponovljivosti života kojoj se predaje do samouništenja. Kozarčevo zatvaranje u regionalni okvir nije svedeno na folklorističko crtanje Slavonije radi samog krajolika, već naprotiv, i sredina i krajolik, osnove su na kojima se rađa piščeva preokupacija - čovjekova sudbina.

Gost

1991. u žestokim razaranjima grada zapaljiva fosforna granata topništva JNA pogodila zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku izazvavši pri tome požar koji je, unatoč žustroj intervenciji vatrogasnih jedinica, izazvao golema oštećenja.

Gost

Todor Toše Proeski 16.10.2007-16.11.2007

Prošao je prvi mesec kako nisi s nama,sve je prošlo tako brzo a koliko će još dana i sedmica i mjeseci i godina proći ....ali TI ćeš zauvek ostati u našim srcima DRAGI NAŠ TOŠE neka te anđeli čuvaju i neka ti je laka crna zamlja