Na današnji dan - 11. NOVEMBAR

Na današnji dan - 11. NOVEMBAR
RTS

1331 - Umro srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina.

1405 - Umrla srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara Hrebeljanovića.

1500 - Francuski kralj Luj XII i Ferdinand Aragonski potpisali tajni sporazum u Granadi o podeli Italije.

1821 - Rođen Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika.

1855 - Umro danski filozof Obi Seren Kjerkegor, zastupnik antihegelijanskog pravca, kritičar
hrišćanstva kao crkvene dogme i začetnik egzistencijalizma.

1869 - Rođen Vitorio Emanuele III, italijanski
kralj od 1900. do 1946, oženjen Jelenom, ćerkom crnogorskog kralja Nikole I.

1878 - Umro crnogorski pisac i političar Stefan Mitrov Ljubiša, često nazivan 'Njegošem u prozi'.

1918 - Kapitulacijom Nemačke završen Prvi svetski rat u kojem je učestvovalo 36 država.

1918 - Maršal Jozef Pilsudski proglasio nezavisnu republiku Poljsku.

1941 - S teritorije ŠSR-a u Drugom svetskom ratu počelo emitovanje programa radio stanice 'Slobodna Jugoslavija'.

1942 - Nemačke trupe u Drugom svetskom ratu zaposele i neokupirani deo Francuske, pod kontrolom kvislinške vlade u Višiju.

1944 - Počela Batinska bitka u kojoj su jedinice sovjetske Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, posle teških borbi 23. novembra porazile nemačke
snage.

1945 - Održani prvi posleratni izbori u Jugoslaviji na osnovu kojih je konstituisana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne
Jugoslavije.

1952 - Džon Mulin i Vejn Džonson u Los Anđelesu su prvi put prikazali svoj izum - video rikorder.

1961 - Sovjetski grad Staljingrad preimenovan u Volgograd.

1965 - Premijer Rodezije Jan Smit jednostrano
proglasio nezavisnost od Velike Britanije, koja je režim bele manjine proglasila ilegalnim i uvela trgovinske sankcije.

1971 - Senat SAD je ratifikovao ugovor kojim je Japanu vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svetskog rata.

1975 - Proglašena nezavisnost Angole, posle pet vekova portugalske kolonijalne vlasti. Prvi predsednik Narodne Republike Angole postao je Agoštinjo Neto.

1992 - Engleska anglikanska crkva napustila vekovnu tradiciju i dopustila ženama da budu sveštenice.

1996 - Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu saopštio da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju 36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.

2000 - U zapaljenoj žičari u jednom tunelu ispod glecera Kicštajnhorna u masivu Hohen Tauern, u austrijskim Alpima, život izgubilo 159 osoba.

2000 - Stupio na snagu Zakon o Centralnoj banci Crne Gore, čime je zaokružena monetarna vlast u Crnoj Gori, inaugurisana pre godinu dana, uvođenjem nemačke marke u platni promet te republike.

2001 - Dan nakon prijema Kine u Svetsku trgovinsku organizaciju, član te organizacije postao je i Tajvan.

2002 - Predsednik kompanije Majkrosoft, Bil Gejts
poklonio 100 miliona dolara za borbu protiv AIDS-a u Indiji.

2003 - Bugarski predsednik Georgi Parvanov doputovao u dvodnevnu posetu Srbiji i Crnoj Gori. On je prvi bugarski šef države koji je nakon 53 godine, zvanično posetio Beograd.

2003 - Sjedinjene Američke Države uvele ekonomske i diplomatske sankcije Siriji, zbog podrške 'palestinskom otporu izraelskoj okupaciji'.

2004 - U vojnoj bolnici u Parizu umro palestinski predsednik Jaser Arafat, koji je na čelu Palestinske oslobodilačke organizacije
[PLO] bio preko 30 godina.

2004 - Parlament Litvanije ratifikovao novi Ustav Evropske unije. Litvanija je prva članica Unije koja je usvojila evropski ustav.

2005 - Umro Briton Patrik Ličfild, jedan od najpoznatijih svetskih fotografa.

Završen Prvi svjetski rat



11. studenog - Na malu željezničku postaju Compiegne u Francuskoj 11. studenoga 1918. stiglo je izaslanstvo njemačke vojske i potpisalo kapitulaciju, kao poražena sila u Prvome svjetskom ratu. Time su prestala neprijateljstva Centralnih sila i sila Antante te je završen Prvi svjetski rat, koji je trajao četiri godine.
Nakon atentata na austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda 28. lipnja 1914. u Sarajevu, mjesec su dana poduzimani napori kako bi se izbjegao sukob. Međutim, kad je Austrija objavila rat Srbiji, u borbu su uvučene mnoge europske i izvaneuropske države. Rusija je priskočila u pomoć svojem savezniku Srbiji, a austrijski saveznik, Njemačka, objavio je rat Rusiji i njezinu savezniku Francuskoj. Budući da su njemačke postrojbe prešle granice neutralnih država Belgije i Luksemburga, Velika Britanija, jamac te neutralnosti, također je ušla u rat.



Italija je odbila svoje ugovorne obveze prema Centralnim silama i poslije, kad joj se učinilo da bi se mogla okoristiti i zadovoljiti svoje težnje na Jadranu, prešla u drugi tabor. Ali sukob se nije zadržao u granicama Europe. Velika Britanija je od svojeg saveznika Japana zatražila da stupi u rat, pa se u manje od mjesec dana od početka neprijateljstva u Europi rat proširio do Tihog oceana. Planovi svih vojnih stožera temeljili su se na kratkom ratu, ali nova su oružja učinila obranu odviše jakom da se mogla izvojevati nagla pobjeda.
U rat se zatim umiješao i SAD te odlučno pridonio pobjedi zapadnih saveznika. Blokada Njemačke, posebno njezinih luka, oslabila je njemačko gospodarstvo, uskraćujući joj vrlo važne materijale. U međuvremenu su golemi gubici pokolebali vjeru u pobjedu. Do završetka rata, u kojem je sudjelovalo 36 država, poginulo je gotovo 10 milijuna ljudi, oko 20 milijuna ih je ranjeno, 10 milijuna umrlo je od gladi i bolesti, a materijalna šteta bila je golema. Mirovni ugovori sklopljeni nakon Prvoga svjetskog rata izmijenili su zemljovid Europe. Osim promjena u granicama pojedinih država, sankcionirali su i stvaranje novih nacionalnih država koje su nastale nakon raspada Austro-Ugarske i sloma carske Rusije.



Njemačkoj su oduzeta njezina šleska nalazišta ugljena, a smanjena istočna Pruska odrezana je od glavnog tijela carstva koridorom poljskog podučja koji je vodio do internacionalizirane luke Gdanjsk. Povijesno carstvo Habsburgovaca raskomadano je te je udovoljeno zahtjevima naroda, njemu podčinjenih, za nezavisnost. Stvorena je Čehoslovačka i Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavija, u koju su se ujedinile Srbija, Crna Gora, bivši dijelovi Austro-Ugarske, Hrvatska i Slovenija. Austrija i Mađarska postale su odvojene države. Turska je smanjena na Anadoliju i europski dio s Carigradom. Poljska je uspostavljena od onih njezinih dijelova koje su u 18. stoljeću sebi priključile Rusija, Pruska i Austrija.
Nastale su tri baltičke države - Estonija, Litva i Letonija te Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika. Ali mir poslije Prvoga svjetskog rata nije mogao biti trajan. Starim proturječnostima pridružile su se mnoge nove, što je potaknulo klice sukoba koje su došle do izražaja u Drugome svjetskom ratu.

Rođen F. M. Dostojevski



11. studenoga - Fjodor Mihailovič Dostojevski rođen je 11. studenoga 1821. u Moskvi. U djelu velikoga ruskog pripovjedača čovjek do danas pronalazi najtemeljitijeg analitičara svojega duha i života. Dostojevski, autor "Zločina i kazne", "Braće Karamazovih" i "Idiota", bio je učitelj i mučitelj svih koji su ga voljeli.
Znao je prodirati u dubinu ljudskih duša i otvarati neispitano u čovjeku. Nigdje nije tako snažno progovorila muka ljudskog bića pred vječnim pitanjima smisla zemaljskoga života: odakle dolazimo, kamo idemo i kakvog to smisla ima. Polazeći od unutarnjih proturječja vlastite prirode, Dostojevski je dosegnuo univerzalnost misli, u kojoj su se mogli naći mnogi, i ona je postala njegov osjećaj. To možemo protumačiti nadasve osjetljivom i tragičnom sudbinom njegova genija.
Rođen je u siromašnoj plemićkoj obitelji 11. studenoga 1821. U ranom djetinjstvu trpi očev autoritet. U 10. godini, pod snažnim dojmom Schillerovih "Razbojnika", doživio je revolt i ljubav prema uzvišenom. Sa 16 godina svjedok je dvorske farse oko Puškinove smrti i u koroti je za tim voljenim pjesnikom. Očev autoritet i disciplina vojne škole ulili su mržnju u njegovu dušu prema svemu despotskom u ondašnjoj Rusiji. Kao većina intelektualaca onog vremena i on se opredjeljuje za revoluciju. Sudjelovanje u tajnom kružoku Petraševskog dovodi ga do vješala.
I kad su mu već, kao i drugim osuđenicima, navukli mrtvačko odijelo, pročitali su naredbu njegova kraljevskog veličanstva koji im poklanja život. Poslije tog doživljaja na gubilištu njegov se život prelomio i promijenio. Revolt je zamijenila patnja i strpljenje. Godine provedene u sibirskim kaznionicama, među robijašima, obogatile su mu spoznaje. Piscu "Bijednih ljudi", kojega je Bjelinski u svom oduševljenju usporedio s Gogoljem, robijaški je život pružio građu za mnoga djela - od "Zapisa iz mrtvog doma" do još zrelijih ostvarenja poput "Idiota" ili "Zločina i kazne".
Romanom "Bijesovi" potaknuo je mnoge polemike i rasprave, jer su njegove ideje smatrali reakcionarnima i društveno nazadnima. Uza sve to, Dostojevski će ostati nenadmašnim poznavateljem ljudske psihe i dubokim analitičarom moralnih i društvenih problema koji je snažno utjecao na intelektualnu misao našega doba. Umro je 9. veljače 1881. godine u Sankt Peterburgu.