Na današnji dan - 23. OKTOBAR

Na današnji dan - 23. OKTOBAR
RTS

42. p.n.e. - Samoubistvo izvršio Marko Junije Brut, jedan od vodja zavere u kojoj je 44. ubijen Julije Cezar. Brut se ubio posle poraza koji su republikanskoj vojsci u bici kod Filipa nanele snage Marka Antonija i Oktavijana.

1596 - Turska vojska sultana Muhameda III kod Erlaua u Mađarskoj porazila austrijske trupe nadvojvode Maksimilijana.

1789 - Rođen je srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, autor prvog ustava u modernoj srpskoj istoriji poznatog pod imenom
Sretenjski ustav [1835].

1912 - Počela bitka kod Kumanova u Prvom balkanskom ratu u kojoj je srpska vojska nanela težak poraz turskim trupama i prisilila ih da se
povuku ka Bitolju.

1917 - Američke snage stupile u prve borbene akcije u Prvom svetskom ratu, kod Linevila u Francuskoj.

1917 - Na sednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije [boljševika] doneta je odluka o podizanju oružanog ustanka.

1940 - Rođen brazilski fudbaler Edson Arantes do
Nasimento, poznat kao Pele, koji se smatra najboljim igračem u istoriji fudbala.

1942 - Britanska Osma armija generala Bernarda
Montgomerija počela ofanzivu protiv nemačkih snaga pod komandom Ervina Romela u egipatskoj pustinji kod mesta El Alamejn.

1944 - Sovjetska Crvena armija ušla u Drugom svetskom ratu u Mađarsku.

1944 - Prebacujući se preko Dunava u tek oslobođeni Beograd, u Drugom svetskom ratu je poginuo Ivan Milutinović, jedan od vođa
Narodnooslobodilačkog rata i visoki funkcioner Komunističke partije Jugoslavije.

1944 - U filipinskom zalivu Lejte počela jedna od
najvećih pomorsko-vazdušnih bitaka u Drugom svetskom ratu, u kojoj je učestvovala gotovo cela japanska flota i tri četvrtine flote SAD.
Okončana je porazom Japanaca 25. oktobra.

1954 - Posle serije sastanaka u Parizu, ŠSR, SAD, Velika Britanija i Francuska sporazumele se da okončaju okupaciju Nemačke.

1956 - Uličnim demonstracijama studenata i radnika u Mađarskoj je počela antikomunistička pobuna, koju su sovjetske trupe ugušile u
krvi 4. novembra 1956.

1958 - Ruski pisac Boris Pasternak dobio je Nobelovu nagradu zaknjiževnost za roman 'Doktor Živago' koji je postao bestseler na
Zapadu, dok u ŠSR tada još nije bio objavljen.

1961 - Bivšem generalnom sekretaru UN Šveđaninu Hjalmaru Agne Dagu Hamaršeldu, koji je pod nerazjašnjenim okolnostima poginuo u avionu u vreme kongoanske krize, posthumno je dodeljena
Nobelova nagrada za mir.

1973 - Severnovijetnamski mirovni pregovarač Le Duk To odbio jeNobelovu nagradu za mir uz obrazloženje da u njegovoj zemlji još nema mira.

1983 - U napadu sa kamionima napunjenim eksplozivom na štab američkih marinaca u Bejrutu i obližnju zgradu u kojoj su bili francuski vojnici, poginuo je 241 američki vojnik i 58 francuskih vojnika.

1983 - Na akušerskoj klinici u Zagrebu rođena prva jugoslovenska beba iz epruvete.

1990 - Ukrajinski premijer Vitalij Masol je prinuđen da podneseostavku posle masovnih studentskih protesta. To je bio prvi
funkcioner Sovjetskog Saveza koji je otišao sa vlasti pod pritiskom javnosti.

1991 - Predstavnici 19 zemalja potpisali na
međunarodnoj konferenciji u Parizu u organizaciji UN mirovni sporazum radi okončanja 13-godišnjeg građanskog rata u Kambodži.

2001 - IRA objavila da počinje razoružavanje, a dva dana kasnije Velika Britanija je ukinula četiri bezbednosna punkta.

2003 - Čang Mej-ling, udovica Čang Kaj-šeka i nekada najmoćnija žena u Kini, umrla je u 106. godini u svom domu u Njujorku.

2004 - Na Kosovu održani parlamentarni izbori, koje je većina kosovskih Srba bojkotovala. To su drugi izbori od 1999. kada su vlast u toj pokrajini preuzele UN.

Rođen Alfred Nobel

23. listopada - Alfred Bernhard Nobel rođen je u Stockholmu, 23. listopada 1833. godine. Švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac volio se nazivati dobročiniteljem čovječanstva.
Alfred Nobel, koji je osim švedskog izvrsno govorio ruski, francuski, engleski i njemački jezik, bio je veliki poklonik prirodnih znanosti. Nije se ženio, ali je navodno imao dvije velike ljubavi: barunicu Bertu Kinsky i mlađahnu austrijanku Sophie Hess, koja ga je ostavila i udala se za nekog mladog austrijskog činovnika.
Godine 1865. Alfred Nobel je izumio svoj najvažniji izum - detonacijsku kapsulu koja je sadržavala živin fluminat, osjetljiv eksploziv pomoću kojeg se nitroglicerin mogao sigurno paliti u svako doba. Taj upaljač bio je osnova za svu daljnju tehnologiju eksploziva, ali ipak nije postigao ništa da bi se nitroglicerin mogao lakše prevoziti ili baratati njime. Stoga je potražio način da ukroti nitroglicerin. Očito je rješenje ležalo u tome da se nitroglicerin preradi u krutu materiju kojom bi se moglo rukovati i to tako da se kakva porozna supsatnca namoči u njemu. Ispitao je sve vrste poroznih, neeksplozivnih, kemijskih inertnih tvari sve dok 1887. godine nije pronašao nesvakidašnju, iako prilično rasprostranjenu rudu - infuzorijsku zemlju. Tako je nastao eksploziv.
Bio je veoma plodan pronalazač. To dokazuje i činjenica da je patentirao čak 355 izuma. "Predstavili su me kao 'genija zla', kao 'trgovca smrću', a ja sam samo radio za dobrobit čovječanstva. Jedini cilj mog života bio je širiti znanje, uvjeren da to znači prije svega širiti blagostanje", pisao je Alfred Nobel 1896., pred kraj života, svojemu nećaku.

Kada je nekoliko mjeseci kasnije otvorena Nobelova oporuka njegov rođak, braća i ostala rodbina bili su neugodno iznenađeni; Alfred ih je u potpunosti isključio iz oporuke. Umjesto rodbini Nobel je svoje golemo bogatstvo od 31,5 milijuna švedskih kruna (prema današnjem tečaju to bi iznosilo oko 150.000.000 USD) ostavio čovječanstvu.
Četiri godine nakon njegove smrti, 29. lipnja 1900. godine utemeljena je Nobelova nagrada, a 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i mir. Kada je uprava Nobelove zaklade raspravljala o područjima za koja će se dodijeljivati nagrada u raspravu se umiješala i austrijska barunica Berta Kinsky von Tettau, životna ljubav Alfreda Nobela i jedna od najvažnijih osoba tadašnjeg pacifističkog pokreta. Ona je Nobelovoj zakladi predložila da utemelji nagradu za mir.
Alfred Nobel je preminuo 10. prosinca 1896. godine u San Remu od posljedica krvarenja u mozgu. Na dan njegove smrti u Stockholmu se svake godine dodjeljuje Nobelova nagrada.

Hrvatski postao službeni jezik



23. listopada - Ivan Kukuljević Sakcinski na posljednjem staleškome zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio je narodne zastupnike na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe. Bilo je to 23. listopada 1847. u staroj zagrebačkoj županijskoj zgradi na Markovu trgu.
Sabor je Kukuljevićev prijedlog temeljito razmotrio i na kraju proglasio hrvatski jezik službenim u javnoj uporabi. Pobjeda hrvatskoga jezika u predvečerje revolucionarne 1848. bila je plod diplomatske i političke borbe zastupnika u Hrvatskome saboru i u zajedničkome Hrvatsko-ugarskom saboru tijekom pola stoljeća, a još više stvaran uspjeh preporodnih nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati jedinstveni ilirski, odnosno štokavski jezik u narodnome životu te da se na taj način prevlada regionalna i dijalektalna podvojenost i rascjepkanost hrvatskoga narodnog prostora.
Najveća zasluga zasigurno pripada Ljudevitu Gaju, koji je svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavonskog pravopisanja izložio osjećaje cijelog tadašnjeg mladog naraštaja i kulturni program njezina rada. Otada pa sve do 1847. vodila se ogorčena borba za hrvatski jezik i za sva hrvatska državna prava. Hrvatski jezik tako je postao uspješno diplomatsko sredstvo te se u kasnijem razvoju političkih događaja o položaju i vrijednosti hrvatskoga jezika nije više uopće trebalo raspravljati.

Počela mađarska revolucija
23. listopada - Nakon Drugog svjetskog rata bivša Kraljevina Mađarska potpala je pod Sovjetski Savez i prisilno postala članicom istočnog bloka. Na prvim poslijeratnim slobodnim izborima pobijedila je, doduše, Stranka malih posjednika, ali je 1948. uspostavljena staljinistička diktatura, koju vodi vođa Mađarske komunističke radničke partije Matyas Rakosy.
Diktatura je dostigla vrhunac 50-ih godina. Teške političke prilike još je više pogoršala jaka zima 1955. na 1956. i loše žetve tih godina. Narodni otpor diktaturi raste. Studenti i radnici izašli su na današnji dan 1956. na ulice Budimpešte prosvjedujući protiv staljinizma i sovjetske vojske. Oni ruše Staljinov spomenik u središtu grada.
U početku Sovjeti smatraju kako će uz pomoć nove vlade i partijske administracije koju vodi nekadašnja Rakosyjeva žrtva Imre Nagy na miran način prevladati pobunu. Zato povlače vojsku iz Mađarske. Međutim, Nagy vodi narodnu politiku, provodi liberalizaciju, uvodi u vladu i nekomuniste te najavljuje da bi Mađarska mogla izaći iz Varšavskog pakta i postati neutralnom, po uzoru na Austriju.
Promjene su previše drastične za Kremlj i ortodoksne mađarske komuniste. Zato partijski sekretar Janos Kadar napušta Budimpeštu i na istoku zemlje osniva novu radničku ravolucionarnu vladu te poziva sovjetske trupe da pruže bratsku pomoć. Sovjeti prelaze mađarsku granicu s teškim naoružanjem i 4. studenog 1956. ulaze u Budimpeštu. Tenkovi uništavaju grad.
Ubijeni su deseci tisuća Mađara, a prema granicama Austrije, Slovenije i Hrvatske bježi oko 250 tisuća ljudi. Mađarsko rukovodstvo Sovjeti su uhitili, a Imre Nagy interniran je u Rumunjsku, osuđen na smrt i pogubljen. Uz sovjetsku pomoć, kontrolu države preuzima Janos Kadar koji će upravljati zemljom sve do 1988.