Diskriminacija muslimana u obrazovanju i zapošljavanju

Diskriminacija muslimana u obrazovanju i zapošljavanju
Vlado AZINOVIĆ
U Bruxellesu je danas objavljena studija naslovljena "Muslimani u Evropskoj uniji – diskriminacija i islamofobija" u kojoj se upozorava na diskriminaciju muslimana u obrazovanju i zapošljavanju, te na negativne percepcije koje stvaraju teroristički napadi koji se, navodno, izvode u ime islama.
Centar Evropske unije za monitoring rasizma i ksenofobije ove je godine prvi put objavio izvještaj o položaju oko 15 miliona muslimana koliko ih sada živi u 25 drzava članica Unije. Dokument se pojavljuje u vrijeme kada Evropljani sve više povezuju muslimane s aktima međunarodnog terorizma i nesnošljivosti prema takozvanim vrijednostima zapadne civilizacije.
Na 117 stranica, izvještaj navodi kako se ovakve percepcije oslanjaju na raniju ksenofobiju prema muslimanima i u mnogim evropskim državama potiču nastanak “islamofobije”. Dokument je nastao na temelju razgovora sa stotinama, uglavnom mladih muslimana, koji su opisivali društvenu marginalizaciju kojoj su izloženi, iako su u velikom broju slučajeva rođeni u Evropskoj uniji. Navodeći brojne primjere, izvještaj zaključuje kako mnoge društvene barijere sprečavaju muslimane da se uspinju na društvenoj ljestvici, što zauzvrat rađa osjećaj beznađa i isključenosti.

Obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje, oblasti su u kojima su najviše ugroženi muslimani koji žive u Uniji i čine oko 3,5 posto njezinog stanovništva, kaže Beate Winkler, direktorica Centra Evropske unije za monitoring rasizma i ksenofobije:

“Mnogi muslimani u Evropskoj uniji su izloženi diskriminaciji. Njihov uspjeh u školi je ispod prosječnoga, žive u neuvjetnim prostorima. Stopa nezaposlenosti među njima je veća nego li među drugim zajednicama, a kada i dobijaju posao to je obično na mjestima za koje nisu potrebne posebne kvalifikacije. Na primijer, u Francuskoj, osoba s arapskim prezimenom ima pet puta manje izgleda da bude pozvana na razgovor za neki posao nego li to ima netko s čisto francusim prezimenom. Dakle, treba početi već od samog procesa oglašavanja i intervjuiranja za posao i to tako da se zaštiti osobni identitet aplikanta, a da se više pozornosti obrati na njegove kvalifikacije za određeno radno mjesto.”

No, u izvještaju se također navodi kako i muslimanske zajednice trebaju učiniti više kako bi suzbile negativne percepcije. Navode se iskazi anketirane muslimanske omladine koja vjeruje da lokalni imami nisu u stanju dati prave odgovore na svakodnevne dileme koje mladi imaju o sebi i islamu. Konstantnim zabranama gotovo bilo kakvog uključivanja u društvene aktivnosti drugih zajednica, muslimanska se mladež ograničava i iznutra.

“Jasno je da je integracija dvosmjeran proces. Znatno više predstavnika muslimanskih zajednica trebali bi biti uključeni u javni život i više djelovati. No, s druge strane, potrebno ih je ohrabriti da to učine. Svi bismo se trebali angažirati u stvaranju integriranog društva koje će ravnopravno uključivati sve svoje elemente” kaže Beate Winkler, direktorica Centra Evropske unije za monitoring rasizma i ksenofobije.