Tzv. BiH - Zvaničan prijedlog za treći entitet?

Zvaničan prijedlog za treći entitet?

Dženana KARABEGOVIĆ, Enis ZEBIĆ

Sastanak političkih partija sa hrvatskim predznakom otvorio je ponovo pitanje hoće li pet stranačkih lidera koji u najvećoj mjeri okupljaju hrvatski narod u Bosni i Hercegovini predložiti stvaranje trećeg entiteta u državi. U Hrvatskoj kažu kako nijedno rješenje koje bi vodilo ka očuvanju Republike Srpske i rezultata etničkog čišćenja neće dobiti podršku hrvatskih parlamentarnih stranaka.
Sastanak političkih partija sa hrvatskim predznakom otvorio je ponovo pitanje hoće li pet stranačkih lidera koji u najvećoj mjeri okupljaju hrvatski narod u Bosni i Hercegovini predložiti stvaranje trećeg entiteta u državi. O tome čelni ljudi Hrvatske demokratske zajednice BiH, Hrvatske demokratske zajednice 1990, Hrvatske stranke prava Đapić - Jurišić, Hrvatske seljačke stranke i stranke Radom za boljitak nisu željeli govoriti. Tek, današnje dnevne novine prenose nezvanične informacije kako je to pitanje, kao i organizovanje Sarajeva kao distrikta, glavna tema sastanka, te da među hrvatskim političarima nema razmimoilaženja mišljenja o tome.
Prvi čovjek Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović:
„Svi smo se složili da to ne mogu biti sadašnja dva entieta, a svi različito vidimo kako bi trebale izgledati te cjeline na srednjoj razini vlasti, kako bi se one trebale zvati, koliko bi ih trebalo biti i kako bi trebale funkcionirati. Taj stav smo usvojili na našem zadnjem saboru i on je zapisan u programu naše stranke. Ko god želi, jednostavno uzme naš program ili uđe na našu veb stranicu i pročita što je to. Ali evo, ako hoćete još jednom, stav HDZ-a je da to budu četiri jedinici na srednjoj razini vlasti. Kako će se one zvati, to neka definiraju eksperti. Naravno, nisam uopće nikad rekao da su to etnički entiteti. A što se tiče Sarajeva, upravo tako: kazali smo da Sarajevo treba biti organizirano kao posebna uređena cjelina ako će biti prijestolnica BiH. To je nekakv minimum s kojim smo mi krenuli u razgovore sa svim strankama, i sa bošnjačkim i sa srpskim predznakom.“

Formiranje trećeg entiteta u posljednjih nekoliko mjeseci imalo je podršku i Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Lider te stranke Milorad Dodik u više navrata je izjavljivao kako Hrvati, kao konstitutivan narod, na to imaju pravo. Član Glavnog odbora stranke Milorad Živković kaže da je za BiH najbolje rješenje aprilski paket ustavnih promjena, a federalizacija zemlje želja dva naroda - Srba i Hrvata:
„Većina stanovnika BiH, ali i dva naroda u BiH su za federaciju i stvaranje federativnog okvira BiH. Da li će se to zvati entiteti, da li će se to zvati federativne jedinice, da li će biti distrikt Sarajevo ili neće biti distrikt Sarajevo, otvoreno je da se o tome razgovara.“

Za aprilski paket ustavnih promjena, oko kojeg se politički lideri nisu mogli složiti, zalaže se i predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić. Prema njegovim riječima, tako postavljena ustavna reforma može biti osnov za nastavak pregovora:
„SDA podržava prijedlog pet regiona, to su oni ekonomski regioni kako Evropska unija vidi, znači sarajevski, mostarski, tuzlanski, zenički i banjalučki, regioni koji imaju otprilike negdje preko 600.000 stanovnika. Kad je u pitanju Sarajevo kao glavni grad, mislim da se mora donijeti neki poseban zakon o Sarajevu kao glavnom gradu, gdje bi se odredila i teritorija glavnog grada i nadležnosti glavnog grada i način izbora institucija glavnog grada, funkcionisanja itd.“

I dok većina bh. političara smatra da se od nečeg treba krenuti kada je u pitanju promjena ustava države, u Stranci za BiH kažu da se ne slažu oko većine prijedloga iz aprilskog paketa. Jedan od čelnih ljudi stranke Remzija Kadrić navodi da u njegovoj političkoj partiji ne samo da nisu za treći entitet, već da nisu ni za postojeća dva:
„Mi smo za BiH koja je cjelovita, jedinstvena, koja može da bude uređena tako da postoje određene ekonomske regije, a ne da se stvaraju entiteti, i to na principima etničkog organizovanja. Mi ćemo se protiviti tome. Protiv toga smo i prema tome, za Stranku za BiH su neprihvatljivi bilo kakvi razgovori o stvaranju trećeg entiteta.“

Međunarodna zajednica u BiH u više navrata je podsticala političare u zemlji da se dogovore oko novog ustava smatrajući da sadašnji, donesen u Dejtonu, može biti kočnica približavanju države evroatlantskim integracijama. Posljednji pokušaj približavanja stavova vodećih političkih lidera oko toga je propao, a o novom niko ne želi da spekuliše.
Nijedno rješenje koje bi vodilo ka očuvanju Republike Srpske i rezultata etničkog čišćenja neće dobiti podršku hrvatskih parlamentarnih stranaka – to je procjena koja se iz ekspertnih krugova u Hrvatskoj može čuti povodom mogućnosti da bh.stranke sa hrvatskim predznakom izađu sa idejom o preustroju BiH kao države sa, najvjerojatnije, tri entiteta i središnjim sarajevskim distriktom.

Sastanak bosanskohercegovačkih stranaka sa hrvatskim predznakom o mogućim promjenama Daytona je logičan i očekivan, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Središnjeg odbora oporbene Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić. Po njegovoj ocjeni, davno je trebalo doći do konzultacija i formiranja zajedničke platforme, jer:
„Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku nefunkcionirajuća država. Nažalost, Dayton je rodio takav sustav. U toj kreaciji nije bez grijeha, dakako, ni HDZ pod Tuđmanom. HDZ nakon Tuđmana nije ništa osmislio, niti uopće bio prisutan sa strategijama u Bosni, ali, nažalost, ni Račanova vlada, kao ni Sanaderova danas.“
Da bi se Bosna i Hercegovina pomakla iz ovakve situacije koja generira trulež, nefunkcioniranje sustava i korupciju, potrebne su promjene, poručuje Čačić:
„Ova opcija o kojoj se govori kao o mogućnosti da se ide na tri komponente koje bi bile nacionalno obojene, vjerojatno nije najbolja opcija za Bosnu. Ali da treba stvoriti podlogu u kojoj će funkcionirati izvršna vlast, o tome nema nikakve dvojbe, pa je i takva opcija, naravno ne isključivo s nacionalnim bojama, bolja od stanja u kojem se BiH sada nalazi.“
Dodajmo ovdje i da predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović nije želio davati nikakve komentare unaprijed.
Analitičar Davor Gjenero, u izjavi za naš radio sažeo je poziciju hrvatske političke javnosti prema mogućnosti prijedloga „3+1“. Temeljna pozicija svih hrvatskih parlamentarnih stranaka je jedinstvena – temelj te pozicije je načelo poštivanja suvereniteta Bosne i Hercegovine i njezine jedinstvenosti i odbijanje priznavanja onog dijela konstitutivnog uređenja te zemlje koji je rezultat ratnih osvajanja:
„Bilo kakva ideja o tri entiteta, kojom bi se učvrstila i pozicija Republike Srpske kao neupitne, a jasno je da proizlazi ne samo iz zločina protiv mira, nego i iz zločina genocida, protivna je temeljnoj hrvatskoj političkoj poziciji, o kojoj postoji konsenzus.“
Ovu inicijativu Gjenero razumije kao svojevrsno testiranje novog visokog povjerenika, ali i pokušaj iskorištavanja predizborne atmosfere u Hrvatskoj:
„Čini mi se da će takav pokušaj testiranja hrvatske politike, kod onih koji to pokušavaju izazvati razočaranje, jer ne vjerujem da mogu naići na simpatije ili potporu ijedne ozbiljne političke opcije.“
Daytonski sporazum je zaustavio rat i tu je njegov veliki značaj, ali kao kompromis sa Miloševićem i Karadžićem, on je Bosnu i Hercegovinu zacrtao kao državu podijeljenu na 51:49 posto teritorija i sa dva entiteta, kaže za Radio Slobodna Evropa dugogodišnji ministar vanjskih poslova i vanjskopolitički savjetnik vrha Hrvatske stranke prava Mate Granić:
„Očito da je vrijeme pokazalo da Hrvati sve više postaju manjina, od konstitutivnog naroda, što su bili i u Washingtonskom i u Daytonskom sporazumu. Ono što je pogreška hrvatskim predstavnika do sada, to je da oni nisu imali jedan jedinstveni stav i jedan jedinstveni zahtjev.“
Ako se stranke sa hrvatskim predznakom slože oko prijedloga preustroja Bosne i Hercegovine po načelu „3+1“, Granić ne očekuje da će taj prijedlog naići na potporu kod bošnjačkih stranaka, a niti kod predstavnika Republike Srpske:
„Republika Srpska se slaže sa svim, ali da ne dođe do toga da bilo koji dio sadašnje teritorije Republike Srpske ide u bilo kakve naknadne podjele. A Bošnjaci više podržavaju, ja bih rekao, jednu jaku središnju vlast, da ne kažem neke jače riječi. Znači, neće biti lako progurati to stajalište i neće imati veliku potporu u ovom trenutku, ali je dobro barem da imaju jedan jedinstven stav.“

LAJČAK: REFORMA POLICIJE U BIH ILI IZOLACIJA



Visoki međunarodni predstavnik u BiH Miroslav Lajčak upozorio je u Banjaluci da 30. septembra ističe rok za prihvatanje reforme policije i da očekuje da će politički lideri u narednih nekoliko dana pronaći rešenje, da bi omogućili BiH da postane punopravni član Evropske unije.

Premijer RS Milorad Dodik poručio je, s druge strane, da neće prihvatiti ukidanje policije RS bez obzira na moguće posledice.

Lajčak je, obraćajući se poslanicima Skupštine RS, ukazao na posledice odbijanja evropskog puta, jer će to, kako je naveo, BiH odvesti u izolaciju.

'Posledice odbijanja evropskog puta su posledice politike koja vodi u izolaciju i koja znači da BiH kaska za svim zemljama u regionu i ostaje crna rupa evropskog kontinenta', rekao je on.

Visoki predstavnik je istakao da reforma policije u BiH mora biti obavljena u skladu sa tri evropska principa, koji se neće tumačiti u Banjaluci, niti u Sarajevu, nego u Briselu.

Evropski principi podrazumevaju uspostavljanje jedinstvene policije u BiH, koja bi se finansirala iz budzeta BiH.

Visoki predstavnik je naveo da Evropska komisija privodi kraju izveštaj o napretku koji treba da oceni šta je BiH ostvarila u poslednjih godinu dana.

On je istakao da reforma policije nema nikakve veze s pitanjem unutrašnjeg uređenja BiH, na znači uvođenje ustavne reforme 'na mala vrata' i da se ne odnosi na pitanje postojanja RS.

'U BiH postoje dva entiteta i ona ostaju, osim ukoliko se vi i vaši partneri iz druga dva naroda drugačije ne dogovorite', rekao je Lajčak i dodao da se pregovori o reformi policije odnose na uspostavljanje efikasnih policijskih snaga i 'stvaranje strukture koja može postati deo mreže policijskih struktura drugih evropskih zemalja'.

On je ponovio da reformu policije u BiH neće nametnuti, ukoliko ne bude postignut dogovor političkih lidera u BiH.

Govoreći o svojoj obavezi da štiti Dejtonski sporazum, Lajčak je rekao da Dejton osigurava postojanje entiteta u okviru države i da se ne može imati jedno bez drugog, niti se može insistirati na poštovanju ustava, a ingnorisati njegov smisao.

'Visoki predstavnik neće stajati po strani i samo posmatrati slabljenje države', upozorio je Lajčak, ističući da primedbe koje osporavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH, kao i one koje osporavaju postojanje entiteta, izazivaju sumnje i nesigurnost.

'Neću imati tolerancije prema bilo kojoj stranci ili političaru koji bi ozbiljno uzeli u obzir, ili se doveli u vezu sa bilo kojom peticijom nevladinih organizacija ili drugih pokreta koji idu u pravcu izdvajanja RS iz BiH', upozorio je visoki predstavnik.

On je rekao da od političkih lidera čekuje da pokažu odgovornost i hrabrost u donošenju ozbiljnih odluka i ponovio da puna saradnja sa Haškim tribunalom ostaje obaveza.

Izražavajući nadu da će se do kraja ovog meseca postići dogovor o reformi policije, Lajčak je zaključio da 'bit te reforme nije pitanje vašeg opstanka, već efikasnosti i vaše budućnosti u Evropi'.

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u Banjaluci da ne može da prihvati nijedan predlog reforme policije BiH koji narušava jasnu strukturu policije RS.

Dodik je posle sastanka sa Lajčakom ocenio da je zahtev da se RS odrekne policije 'zadiranje u ustavno uređenje' i istakao da neće prihvatiti ukidanje policije RS bez obzira na moguće posledice.

Prema njegovim rečima, u BiH bi policiju trebalo reformisati tako da zakonodavstvo, budžet i forenzika budu na nivou države, a da se novim ustavom BiH odredi unutrašnja struktura policije na entitetskom nivou.

Prema Protokolu o reformi policije u BiH koji je prošlog meseca političkim predstavnicima u BiH ponudio visoki predstavnik Miroslav Lajčak, policija RS se tretira kao uprava policije.

šta znači tzv. BiH?

posmatrac ::

šta znači tzv. BiH?

Pa zadržan je naziv koji u sebi nema RS, pored toga Hrvati će podneti zahtev za svoj entitet, ne mislim da će u tom slučaju odgovarati situaciji naziv BiH.

posmatrac ::

šta znači tzv. BiH?

znači tako zvana da je nema ne postoji----postoji republika Srpska i tzv federacija

Nezavisne: Hrvati neće tražiti treći entitet

Premijer Hrvatske Ivo Sanader obećao je nedavno visokom predstavniku u BiH Miroslavu Lajčaku da Hrvati u BiH u razgovorima o ustavnim promenama neće tražiti formiranje trećeg entiteta.

To danas pišu banjalučke "Nezavisne novine" pozivajući se na izvor iz hrvatke vlade.

List piše da je Sanader u razgovoru sa Lajčakom 1. oktobra u Zagrebu rekao da Kreševska deklaracija hrvatskih stranaka u BiH u sebi nosi pozitivne elemente, jer govori o multietničkim entitetima, a tokodje je proevropski usmerena kada je reč o uredjenju BiH.

Čelnici stranaka s hrvatskim predznakom 21. septembra su u Kreševu potpisali Deklaraciju o načelima Ustava BiH, kojom, izmedju ostalog, traže ukidanje dvoentitetskog uredjenja BiH i stvaranje takvog ustavnog uredjenja kojim nijedan narod neće biti diskriminisan.

Sanader je u razgovoru s Lajčakom takodje rekao da podržava reformu policije u BiH, istakavši takodje da RS ne može da otvori ambasadu u Zagrebu jer nije samostalna država.

(Beta)

dosie_x ::

posmatrac ::

šta znači tzv. BiH?

znači tako zvana da je nema ne postoji----postoji republika Srpska i tzv federacija

e jebga
nebi se složio sa ovom definicijom
naime, BiH je međunarodno priznata, i ne može se govoriti o tako zvanoj državi
a drugo je sada unutrašnje uređenje te i takve države

"Obračun" Dodika i Hadžiomerovića uživo!

"Dok god postoji Republika Srpska, ni postojanje BiH nije sporno", rekao je premijer Republike Srpske Milorad Dodik, gostujući u nedelju u emisiji "Nedjeljom u 2" na prvom programu Hrvatske radio televizije(HRT). On je naglasio da RS neće biti "nadomestak Srbiji, ako se Kosovo odcepi". Emisija je poprimila prilično neprijatan ton, kada je u nju putem video linka direktno novinar Federalne televizije Bakir Hadžiomerović, koga je Dodik tužio zbog klevete.

Odgovarajući na pitanje da li bi želeo da se BiH "raspadne", Dodik je izjavio da veruje da će novi evropski i svetski trendovi u dogledno vreme doprineti tome da se BiH drugačije uredi na miran način i ne isključujući mogućnost da jedna od opcija tog uredjenja bude i samostalna RS.

"Referendum je moguć jedino u slučaju da dodje do kršenja Dejtonskog sporazuma. U suprotnom, niti će ga biti, niti ima potrebe za njim", istakao je premijer RS.

Premijer RS je odbacio sve sugestije da bi rešavanje statusa Kosova moglo biti povezano s rešavanjem političke krize u BiH. S druge strane je rekao da njegova stranka i njegov entitet neće dozvoliti da BiH prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova.

Na pitanje kako vidi rasplet kosovskog čvora, Dodik je rekao da bi optimalno rešenje bilo u nastavku pregovora Beograda i Prištine. Ako tako nešto nije moguće, na kraći rok bi jedino "fer rešenje" trebala biti podela te pokrajine na južni deo, koji bi mogao biti nezavisna država, te na severni deo koji bi se pripojio Srbiji.

Premijer RS je rekao da je to njegovo privatno mišljenje i da nije čuo nijednog političara iz Srbije da podržava takvu opciju.

"Ipak, siguran sam da će srpske vlasti dati sve od sebe da Kosovo ostane dio Srbije, jer i Hrvatska je, ako ste zaboravili, imala isti problem sa Srpskom Krajinom, pa je Krajina ipak ostala u okviru njenih granica", podsetio je Dodik.

On je dodao da ne bi imao ništa protiv da se u BiH formira još jedan, hrvatski entitet, ali samo u slučaju da granice RS ostanu netaknute.

Na konstataciju voditelja da je u RS pre rata bilo više od 200.000 Hrvata, a da ih danas samo sedam odsto od te cifre živi u RS, Dodik je pozvao sve Hrvate da se vrate na svoja ognjišta, a predsednika Hrvatske Stjepana Mesića u posetu Banjaluci, da mu, kako je rekao, "razbije predrasude i dokaže da su i Banjaluka i RS evropski grad i republika i da nema razloga da mu se ne dopadnu".

Emisija "Nedjeljom u 2" je poprimila prilično neprijatan ton, kada je u nju putem video linka direktno uključen urednik emisije "60 minuta" sa Federalne televizije Bakir Hadžiomerović, koga je premijer Dodik nedavno tužio zbog klevete.

Hadžiomerović je pozdravio sagovornike konstatacijom da je u Teheranu pao sneg, a odmah zatim u više navrata nazvao Dodika "medijskim siledžijom" i "banditom", tvrdeći da je premijer RS neopravdano trošio državni novac, a kao primere navodeći zgradu Vlade koja je koštala 220 miliona konvertibilnih maraka (oko 110 miliona evra), autoput Banjaluka - Gradiška, čiji "kilometar košta 20 miliona KM", ali i privatizaciju Rafinerije Brod.

Dodik je pre toga, ne znajući da će Stanković upravo Hadžiomerovića pozvati da se u emisiju javi iz sarajevskog studija, spomenuo Hadžiomerovićevu majku koja je u prošlosti bila u zatvoru zbog državnog kriminala, te postupke njenog sina objasnio traumama iz detinjstva i nedostatkom roditeljske brige.

Dodik je još kratko prokomentarisao da je neprijatno iznenadjen konceptom emisije, koja je mnogo neozbiljnija nego što se nadao i ponovio da je "tužio Hadžiomerovića zato što laže, a ne zbog duševne boli".

Manji deo pitanja se ticao i prošlog rata. Na pitanje zašto je u ratu najviše poginulo Bošnjaka, premijer RS je rekao da je to zato što su Bošnjaci najduže i sa svima ratovali, da ih je bilo najviše, ali je rekao i da su bili slabije naoružani od Srba.

Na pitanje zašto u Banja Luci nije prikazan film "Grbavica" Jasmile Žbanić rekao je da su svi bioskopi u privatnom vlasništvu i da su se njihovi vlasnici bojali reakcija lokalnog stanovništva.

(MONDO)