Pašaliću oprošteno 16 mil. DEM kredita
NACIONAL DOZNAJE kako je Ivić Pašalić tijekom 90-ih, uz pomoć sanacijskog upravitelja PBZ-a Ivana Tešije i državotvornog tajkuna Miroslava Kutle, zaradio pravo bogatstvo na račun hrvatskih građana
Piše: Berislav Jelinić
Nacional je uz pomoć bankarskih stručnjaka uspio rekonstruirati kako su zahvaljujući političkom utjecaju Ivića Pašalića njegova obitelj i tvrtke u njihovu vlasništvu još tijekom 90-ih po svemu sudeći zaradili 16 milijuna maraka na račun hrvatskih građana. To je u vrijeme najveće Pašalićeve političke moći tijekom 90-ih Pašalićevoj obitelji omogućio Ivan Tešija, privremeni upravitelj PBZ-a. PBZ je kreditirala Zagrebdrvo, tvrtku u vlasništvu Pašalićeva brata Zdravka sa 16 milijuna maraka. Zapravo su kreditirali promašene investicije te tvrtke, što najbolje pokazuje i činjenica da je dio kredita Zagrebdrvo od PBZ-a dobilo kako bi moglo vraćati ranija zaduženja. Kako dospjele kredite ne bi vraćalo Zagrebdrvo, pobrinuo se Miroslav Kutle. On se s privremenim upraviteljem PBZ-a Ivanom Tešijom uspio dogovoriti da otkupi dug Zagrebdrva prema PBZ-u. Formalno je taj dug kupila Kutlina tvrtka Well Handels za 8 milijuna maraka. Ako je za taj iznos Kutle kupio svih 16 milijuna maraka duga, tada je već u toj fazi Pašalićevu bratu oproštena polovica duga. Bankarski stručnjaci tvrde da je posve izvjesno da je Kutle otkupio cijeli dug Zagrebdrva prema PBZ-u uz popust od 50 posto - to se dogodilo u vrijeme kada je banka bila pod sanacijom, te su se takva potraživanja praktično vodila kao nenaplativa. U takvim okolnostima, nominalno se svaki iznos koji netko pristane platiti za preuzimanje potraživanja vodi kao dobrodošla pomoć državnom proračunu, koji bi inače posve morao sanirati nenaplaćeni dug Zagrebdrva. Tako ispada da je Kutle praktično napravio uslugu državi, jer je umjesto nje pristao vratiti dio dugova obitelji Pašalić, nakon što je druga polovica od 8 milijuna zauvijek otpisana. Međutim, i ostatak od 8 milijuna maraka PBZ-u su prema svemu sudeći platili hrvatski porezni obveznici. Formalno je tu polovicu platila Hrvatska poštanska banka, koja je jamčila da će vratiti kredit od 8 milijuna maraka, koji je za plaćanje PBZ-u podigla Kutlina tvrtka. To sramotno prebacivanje dugova Pašalićeve obitelji na hrvatske porezne obveznike nastojalo se prikriti kompliciranim financijskim transakcijama. Kutle se sa svojom tvrtkom Dastra prvo zadužio za 8,7 milijuna maraka kod Dubrovačke banke na rok od mjesec dana. Potom je taj novac Dastra dala Well Handelsu, koji ga je proslijedio PBZ-u. Da vrati novac Dubrovačkoj banci, Kutle se zadužio u Bayerische Vereinsbanci, a za povrat kredita jamčila je Hrvatska poštanska banka, na čijem je čelu tada bila Ljerka Ercegović. Za vrijeme njezina mandata, Hrvatska poštanska banka financirala je čitavu Globus grupu Miroslava Kutle sa 700 milijuna kuna a zbog sumnji u financijske malverzacije Ljerka Ercegović jedno je vrijeme provela u pritvoru. Sporni kredit je doista bio namijenjen Dastri, jer se Dastra zadužila kod Dubrovačke banke, nominalno kako bi platila soju iz SAD-a. Međutim, taj je novac potrošen nenamjenski - prebačen je na račun Well Handelsa, kako bi Kutle otkupio dugove Pašalićeve obitelji. Na koncu je obveze Dastre prema Dubrovačkoj banci platila Hrvatska poštanska banka. Da bi Well Handels vratio dug Dastri, zadužio se kod Bayerische Vereinsbanke, a da bi mogao dobiti kredit kao jamac se pojavila Hrvatska poštanska banka. Ljerki Ercegović, Kutle i Pašalić su rekli da se radi o kreditu kojim Dastra plaća obveze dobavljaču soje iz SAD-a. Međutim, nije se radilo ni o kakvim obvezama Dastre prema dobavljačima. Svjedoci tvrde da su Kutle i Pašalić zajedno ishodili kredit koji je formalno trebao pokriti obveze Dastre prema dobavljačima. Ako Pašalić nije imao nikakve veze s dugovima Zagrebdrva prema PBZ-u, postavlja se pitanje zašto se on uopće i u kojoj ulozi pojavio u pregovorima s Ljerkom Ercegović oko spornog kredita. Hrvatsku poštansku banku na koncu je sanirala Račanova vlada, ali nije to napravila klasičnom sanacijom, već je sve rizične plasmane na sebe preuzeo Fond za privatizaciju.