Suvremene platnene pelene nisu one trokutaste plahte naših baka. Praktične su, jednostavne za upotrebu i održavanje. Bolji su izbor nad jednokratnima zbog prednosti za bebu, okoliš i roditeljski džep.
Korištenje jednokratnih pelena ima loš učinak na okoliš, a često i na zdravlje djeteta. Osim toga, triput su skuplje od platnenih.
Jednokratne pelene
Iako na reklamama čujemo da je suha guza = dobra guza, zapravo je prljavština ono što uzrokuje pelenski osip.
Jednokratne pelene upijaju veliku količinu tekućine, pa su roditelji u iskušenju da ih mijenjaju rjeđe. No, koliko dugo želite da vam dijete bude u prljavoj peleni? Prljava pelena je jednostavno prljava pelena. Čak i za jednokratne pelene postoje upute za mijenjanje svakih 3 sata.
Istraživanja su pokazala sljedeće podatke za SAD:
1955. godine – manje od 10% beba imalo je pelenski osip
1991. godine – 78% beba je imalo pelenski osip
Vjerojatni razlozi za povećanje pelenskog osipa masovnim korištenjem jednokratnih pelena su: alergijske reakcije na kemikalije, nedostatak zraka, viša temperatura, prerijetko mijenjanje pelena jer roditeljima izgledaju suho.
• jednokratne pelene koje sadrže parfeme, povezane su s tegobama pri disanju kod astmatičara
• pregrijavanje za 1°C koje se događa u jednokratnim pelenama, u vrijeme kad se dječacima još razvijaju testisi, može utjecati na kasniju neplodnost
• kako dijete u jednokratnim pelenama nije svjesno svojih fizioloških funkcija, jer se tekućina odmah upije – djeca koja koriste jednokratne pelene puno kasnije se odviknu od pelena Nekad je bilo nezamislivo da dijete troši XXL pelene do tri i više godina, sad je to uobičajena pojava
• bebini intimni dijelovi su u kontaktu s pelenama 24 sata na dan, dvije i pol godine; majke, zamislite da morate sintetičke higijenske uloške nositi toliko dugo
Jeste li znali?
- u Hrvatskoj se godišnje potroši oko 70 milijuna jednokratnih pelena, za što roditelji izdvoje oko 130,000.000 kuna
- jednokratne pelene su treći po redu sudionik na odlagalištima, iza novina i boca
- za razgradnju jednokratne pelene potrebno je više od 500 godina, a skuplje "eko" jednokratne pelene nemaju uvjete na odlagalištu za bržu razgradnju jer nisu izložene suncu
- za proizvodnju 5000 pelena (koliko ih potroši jedno dijete), potrebno je posjeći nekoliko stabala te potrošiti 1600 litara sirove nafte i 78.000 litara vode
Jednokratne pelene sadrže niz kemikalija, od onih kojima se postižu visokoupijajuća svojstva, do nekih u tragovima koje su čak visokotoksične:
NATRIJEV POLIAKRILAT je superupijajuća tvar koja se u kontaktu s vodom pretvara u gel.
• možete ga naći u obliku komadića poput mekanih kristalića na bebinoj guzi – kod nekih beba izaziva alergijsku reakciju
• nastavlja upijati vodu do 100 puta svoje težine i na odlagalištima
• upija tekućinu i iz bebine kože pa je suši
• izbačen je iz proizvodnje tampona jer aktiviran određenom bakterijom izaziva sindrom toksičnog šoka
• ako ga beba proguta više od 5 grama, može biti smrtonosan
DIOKSIN je nusprodukt izbjeljivanja celuloze klorom, a nalazi se u tragovima i u pelenama.
• jedna od najtoksičnijh tvari koje je proizveo čovjek
• sastojak je bojnih otrova
• povezan je s defektima pri rođenju, spontanim pobačajima, genetskim promjenama
• kancerogen je
TBT je kemikalija koja se smatra zagađivačem okoliša
• visoko je toksična
• prodire kroz kožu i ima efekt sličan hormonima
• šteti imunološkom i hormonalnom sustavu
• povezuju je s kasnijom sterilnosti kod dječaka
Platnene pelene
Platnene pelene izrađuju se od prirodnih materijala i ukoliko se pravilno održavaju, ne sadrže kemikalije koje mogu štetiti djetetovom zdravlju.
Koriste se sa zaštitnim gaćicama koje propuštaju zrak pa bebina guza dovoljno 'diše' i ne pregrijava se.
Jednostavnost upotrebe
Većina ljudi pri spomenu 'pelene' pomisli na četvrtaste pelene kakve su imale naše bake, koje su prale na ruke, iskuhavale, peglale...
Tu sliku možete jednostavno prekrižiti. Moderne pelene su izgledom i jednostavnošću upotrebe više nalik na jednokratne nego na bakine pelene.
• sašivene s nekoliko slojeva u oblik koji uopće ne treba slagati, samo se čičak-trakom ili gumbićima ('drukerima') pričvrste oko guze
• ne treba ih peglati; ne treba ih iskuhavati
• neke čak imaju sašiven i vanjski nepropusni sloj, tzv. All-In-One pelene (vanjski sloj je od materijala koji propuštaju zrak, a tekućinu ne)
• one koje nemaju vanjski nepropusni sloj lakše se peru, ali zahtijevaju upotrebu mekanih nepropusnih zaštitnih gaćica
• bacanje bebine stolice u WC može se pojednostaviti upotrebom papirnatih listića
• kod platnenih pelena – iz iskustva naših mama – rjeđe procuri mokraća kraj nožice i rjeđe procuri stolica novorođenčadi prema leđima
Razlika u cijeni
Platnene pelene su 3 do 4 puta jeftinije (uključeni i troškovi struje, vode i deterdženta), a mogu se koristiti i za drugo, treće... dijete.
Tablicu troškova pogledajte ovdje.
Utjecaj na okoliš
Platnene pelene
U proizvodnji platnenih pelena koristi se obnovljivi izvor – pamuk. Uzgoj pamuka daleko je blaži za okoliš od proizvodnje plastike i celuloze za jednokratne pelene.
I još nešto
Prljave pelene se drže u kanti s poklopcem u vodi (ili bez nje) s malo dodanog octa ili ulja čajevca. Zbog dodanog octa, uopće ne smrde (a jeste li probali kakav miris imaju prljave jednokratne pelene, čak i ako su samo mokre?).
Platnene pelene su jednako jednostavne kod prematanja i odnošenja do kante, jedino što dodatno iziskuju je da se svaka tri dana trebaju premjestiti u perilicu i nakon pranja objesiti za sušenje. To odnosi ukupno 7 minuta prosječno dnevno ili 20 minuta svaki treći dan. A time ste izbjegli odlazak u trgovinu zbog nabavke jednokratnih pelena.
Dovoljno ih je prati na 60°C, jer je to temperatura na kojoj se unište sve bakterije i gljivice.
Držati ih možete u košari pokraj stolića za prematanje, a mirišu i izgledaju - divno.
Kod pranja se ne koristi omekšivač jer smanjuje moć upijanja, umjesto toga se za omekšavanje može koristiti ocat.
Osim toga, jednokratnih pelena je potrebno 200 puta više nego platnenih (5000 u odnosu na 25).
Kod održavanja platnenih pelena troši se voda i energija, no količine su ukupno daleko manje nego utrošak vode i energije kod proizvodnje jednokratnih pelena.
Za pranje platnenih pelena može se izabrati sredstvo koje je blago za okoliš, dok su opasne kemikalije koje se pojavljuju u proizvodnji jednokratnih neizbježne.
Platnene pelene može koristiti nekoliko djece, a nakon odlaganja su brzo razgradive – dovoljno je 6 mjeseci.
Jednokratne pelene
Proizvodnjom jednokratnih pelena troši se 230% više vode, 350% više energije, 830% više nerazgradivih sirovina, 9000% više obnovljivih sirovina i 400 do 3000% više zemlje za uzgoj tih sirovina.
U proizvodnji se koriste opasne kemikalije (kao što je natrijev polakrilat), a u okoliš ispuštaju izuzetno opasne kemikalije (kao što su dioksin ili TBT).
Odlaganje jednokratnih pelena je sve veći problem, koji je višestruko opasan:
• sadržaj pelena - fekalije, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zabranjeno je bacati na smetlište; one su izvor raznih bakterija i virusa, uključujući i hepatitis B i polio koji se nalaze u stolici neko vrijeme nakon cijepljenja bebe; čak i s jednokratnih pelena bi se stolica trebala očistiti i baciti u WC… no skoro svi roditelji je uredno pospreme u peleni u kantu za smeće
• pri raspadanju jednokratnih pelena, u zrak se otpušta metan, staklenički plin koji iz milijardi bačenih pelena razvijenih zemalja znatno pridonosi globalnom zagrijavanju
• mnogi veliki gradovi su otkrili da im se više isplati sufinancirati roditelje pri kupnji platnenih pelena, nego se brinuti o ogromnim količinama pelena čiji odvoz i odlaganje moraju riješiti (primjeri u Austriji, SAD, Kanadi…)
Udruga Roda nedavno je pokrenula projekt izrade i prodaje platnenih pelena izrađenih u kućnoj radinosti pod nazivom Rodina pusa.
Projekt je financiran sredstvima USAID-a kroz AED-ov (Academy for Educational Development) program financijske održivosti.
Za šivanje su zadužene majke koje su kod kuće s djecom, a šivanje pelena i marama im predstavlja dodatni izvor prihoda tijekom razdoblja nezaposlenosti ili porodiljnog dopusta.
Prijem