Bez cenzure
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Bez cenzure

Forum za slobodu reči
 
PrijemPrijem  PortalliPortalli  TražiTraži  Latest imagesLatest images  Registruj seRegistruj se  Pristupi  

 

 SAMO...DA SE NE ZABORAVI...

Ići dole 
AutorPoruka
Lauda
Prijatelj foruma
Lauda


Broj poruka : 10774
Datum upisa : 03.11.2006

SAMO...DA SE NE ZABORAVI... Empty
PočaljiNaslov: SAMO...DA SE NE ZABORAVI...   SAMO...DA SE NE ZABORAVI... EmptyNed 21 Apr 2013, 18:39

SAMO...DA SE NE ZABORAVI...


SAMO...DA SE NE ZABORAVI... 430358_10151608747758834_16978380_nU
noći 21/22. aprila 1945.deo poslednjih muških zatočenika odlučio se na
pokušaj proboja iz logora, znajući da će oni biti ubijeni sutra. Od njih
1200 proboj je preživelo oko 107
zatočenika. Isti dan, samo nekoliko sati kasnije, započeo je i proboj
zatočenika iz Kožare. Od njih 176 spasilo ih se samo 11....


Logor Jasenovac je bio najveći koncentracioni logor u TZV Nezavisnoj
Državi Hrvatskoj na prostoru okupirane Jugoslavije za vreme Drugog
svetskog rata. Formiran je u avgustu 1941. godine u okolini istoimenog
gradića, a uništen od ustaša aprila 1945. godine. „Radni logor
Jasenovac“, kako ga naziva hrvatska državni administracija, bio je Logor
smrti za Srbe, Rome , Jevreje kao i Hrvate ,Slovence i Muslimane
antifašiste i komuniste

DJECA U LOGORIMA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE
U provođenju rasnih zakona Nezavisne Države Hrvatske ustaše nisu
štedjeli ni djecu. Veliki broj djece ubijen je zajedno s roditeljima,
umirali su od gladi i bolesti.
Židovke su zajedno s djecom deportirane u njemački logor Auschwitz.
Masovno su srpska i romska djeca dovođena u logore u ljeto 1942.
Djece je bilo u logorima u Staroj Gradiški i Jasenovcu, u Uštici, Mlaki i Jablancu.
Potkraj ljeta 1942. primijetio je zapovjednik Ureda III UNS-a,
Vjekoslav Maks Luburić, da se mnogo djece skriva po radionicama i
barakama u logoru III Ciglana u Jasenovcu te je naredio da se svu djecu
smjesti u posebne prostorije. Odredio je zatočenika Mitra Trifunovića
Uču da ih podučava. Ubrzo su ta djeca prebačena u Donju Gradinu i
ubijena zajedno s učiteljem.


ŽENE U KCL JASENOVACPrve
skupine žena, političkih zatočenica, počele su stizati u logor Stara
Gradiška krajam 1941. U transportu židovskih i romskih obitelji iz
logora Jasenovac, bilo je i jedanaest političkih zatočenica.U početku su
u Kuli, mračnom, vlažnom zdanju, zajedno bile smještene Hrvatice,
Židovke, Srpkinje i Romkinje. Bolesti, glad, strah, mučenja, umiranja i
ubijanja, prethodili su odvođenju žena na smaknuće. U ožujku 1942.
ustaše su odvojili Hrvatice u tzv. Hrvatski ženski logor koji se
sastojao nekoliko zgrada ograđenih bodljikavom žicom i visokim zidom. Iz
njega nisu tako masovno i stalno odvodili žene na likvidacije i u njemu
su zatočenice počele razvijati organizirani otpor: uzajamno hrabrenje,
skrb za bolesne i djecu.


SRBI U KCL JASENOVACUstaški
režim provodio je tijekom četiri godine, sukladno zakonskim odredbama,
politiku genocida prema srpskom stanovništvu na cjelokupnom teritoriju
Nezavisne Države Hrvatske, a osobito s područja Bosanske Krajine,
Slavonije, Banije, Srijema, Korduna, Semberije i Like.Već tijekom 1941.
ustaše počinju s progonima pravoslavnih svećenika, prekrštavanjem
pravoslavnog stanovništva i rušenjem vjerskih objekata te s prvim
pojedinačnim i masovnim uhićenjima i ubojstvima srpskog stanovništva. Na
sastanku u njemačkom veleposlanstvu u Zagrebu 4. lipnja 1941. nacisti
su vlastima NDH odobrili već ranije poduzete mjere za konačno rješenje
srpskog pitanja u NDH, na način prisilnog preseljenja Srba u Srbiju,
masovnog ubijanja na terenu i deportiranja u koncentracijske logore.
Deportacije Srba, prvo onih uglednijih i bogatijih, provode se od
osnutka KCL Jasenovac, u kolovozu 1941., tako da su početkom 1942. Srbi
među zatočenicima činili osjetnu većinu. Nakon velike
njemačko-ustaško-domobranske ofenzive na Kozaru, u ljeto 1942., deseci
tisuća srpskih seljaka - muškaraca, žena i djece, sa svom pokretnom
imovinom dovedeni su u ustaške logore u Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Većina ih je odmah bila ubijena. Dio zatočenika u logoru bio je
raspoređen u radne skupine koje se formiraju u zimu 1941./1942., ali
njihova brojnost nije bila identična udjelu u broju stradalih na
jasenovačkim stratištima. Stvaran broj žrtava logora Jasenovac
vjerojatno nikada neće biti utvrđen, ali je sigurno da je među njima
najveći udio stradalih Srba. Umirali su na različite načine na svim
jasenovačkim stratištima, posebno u Donjoj Gradini.


ROMI
U KCL JASENOVACUhićenja pojedinih skupina Roma počela su u srpnju
1941., a od 20. svibnja 1942. organizirano je njihovo masovno hapšenje
na cijelom teritoriju NDH. Odvođeni su u Jasenovac najčešće u skupinama,
sa svom svojom pokretnom imovinom. Popratni popisi ne sadrže njihova
imena već samo broj osoba ili teretnih vagona kojima su transportirani.U
lipnju 1942. kada je priliv Roma u logor bio osobito velik,
raspoređivani su u dvije skupine. Stariji muškarci, žene i djeca
odvajani su od mlađih muškaraca i odmah odvođeni na likvidaciju u Donju
Gradinu. Mlađi muškarci bili su smješteni u logoru III C na otvorenom
terenu logora III Ciglana. U njemu su masovno umirali od gladi, žeđi,
iscrpljenosti i fizičkog zlostavljanja. Dio Roma bio je smješten u tzv.
ciganski logor u selu Uštici, u napuštenim kućama ubijenih srpskih
obitelji. Manji dio Roma bio je raspoređen u radne skupine i uglavnom su
radili na najtežim poslovima uključujući i posao grobara u Donjoj
Gradini. Gotovo niti jedan Rom koji je ušao u logor, bez obzira na spol i
dob, nije preživio


ŽIDOVI U KCL JASENOVACPolitika koju
je ustaška vlast provodila po uzoru na nacističku Njemačku rezultirala
je donošenjem rasnih zakona. Oni su prvenstveno bili usmjereni protiv
Židova na području Nezavisne Države Hrvatske, legalizirajući progone i
masovna ubojstva.Prve skupine Židova dovedene su u jasenovački logor
Krapje 23. kolovoza 1941. Bili su to preživjeli zatočenici iz ustaških
logora na Pagu i u Gospiću. Sljedećih mjeseci u KCL Jasenovac stižu
transporti Židova iz gotovo svih krajeva NDH (Sarajevo, Tuzla,
Zagreb...). Sve do kraja 1941. bili su najbrojniji zatočenici. Najveća
skupina židovskih žena i djece (njih između 2.400 i 3.200) dovedena je u
logor III Ciglana Jasenovac nakon likvidacije logora Đakovo, početkom
ljeta 1942. Židovske općine nastojale su pružiti materijalnu (odjeća,
hrana...) i drugu pomoć (molbe za otpust iz logora i sl.) svojim
članovima - zatočenicima ustaških logora, ali je njihov uspjeh u tome
bio privremen i djelomičan. Zima 1941./1942. označila je početak
formiranja prvih radnih skupina u logoru III Ciglana Jasenovac. U nekima
od njih bilo je Židova zatočenika, jer su mnogi među njima imali
tražena zanimnja (liječnici, obrtnici, umjetnici ...). Židovi su bili u
radnoj skupini zatočenika u unutarnjoj upravi logora, skladištima,
kuhinji, bolnici itd. Od ukupno 22 logoraša raspoređena na rad u
unutarnju (zatočeničku) upravu logora, u cjelokupnom razdoblju njegova
trajanja, šestorica su bili Židovi.U logoru IV Kožara (osnovanom u
siječnju 1942. u mjestu Jasenovac) bilo je najviše Židova, vrsnih
majstora u preradi i obradi kože. Prema različitim procjenama u
jasenovačkim logorima stradalo je oko 11.000 do 18.000 Židova. Najviše
njih (gotovo 90%) ubijeno je u masovnim likvidacijama tijekom 1941. i
1942.Manji dio židovskih zatočenika bio je pušten na slobodu ili
pomilovan. Većina preživjelih spasila se bijegom (ukupno 95) ili u
razmjenama (nekoliko desetaka).

HRVATI U KCL JASENOVACZnatan
broj Hrvata stradao je u ustaškim logorima. Među njma je bilo najviše
onih koji su stradali kao zatočenici jasenovačkih logora smrti, posebice
logora III Ciglana u Jasenovcu i logora Stara Gradiška.Među prvim
zatočenicima u logoru bili su Hrvati komunisti i antifašisti, koje su
ustaše zatekli u zatvorima nakon preuzimanja vlasti.Zatočenici koji su
dovođeni u logor III Ciglana uglavnom su raspoređeni u radne skupine
zajedno s ostalim zatočenicima. U logoru Stara Gradiška, koji je
prvobitno bio zamišljen kao ustaški logor za preodgoj političkih
zatočenika Hrvata, u proljeće i ljeto 1942. u samicama – ćelijama smrti,
umorene su glađu i žeđu dvije skupine zatočenika. U logor su dovođene i
skupine Hrvatica koje su u početku bile zatočene u Kuli, a nakon
osnivanja tzv. Hrvatskog ženskog logora, u proljeće 1942. zajedno s
Muslimankama odvojene su od ostalih zatočenica, Srpkinja i
Židovki.Znatan broj zatočenih Hrvata pripadao je hrvatskoj
inteligenciji. Tako su se između ostalih među zatočenicima našli: Vladko
Maček, predsjednik Hrvatske seljačke stranke, književnici: Mihovil
Pavlek Miškina, Ilija Jakovljević i Grgur Karlovčan; sveučilišni
profesori: Antun Barac, Mirko Deančević, Ivo Ivančević, Marko
Kostrenčić, Grga Novak, Fran Tućan ...; ravnatelj zagrebačke opere
Krešimir Baranović, ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu Josip
Badalić te mnogi drugi (pravnici, suci, političari itd.). Među
zatočenicima posebnu skupinu činili su komunisti i antifašisti, koji su
bili aktivni u radu ilegalne logorske partijske organizacije i
ekonomskih zajednica, dijeleći sudbinu ostalih


SLOVENCI U
KCL JASENOVACStradanja Slovenaca u ustaškim logorima u neposrednoj su
vezi s njemačkom okupacijom Slovenije 1941. Vođa SS-a Heinrich Himmler,
odobrio je 18. travnja 1941. smjernice za iseljenje inorodnih elemenata
na području Donje Štajerske, kojima je predviđena deportacija 260.000
Slovenaca Na konferenciji u Zagrebu, 4.lipnja 1941, vlada Nezavisne
Države Hrvatske dogovorila je s nacistima uključivanje u plan
deportacije Slovenaca, na način da će iz NDH iseliti u Srbiju onoliko
Srba koliko prihvati Slovenaca.U prvom prognaničkom valu početkom srpnja
1941. nacisti su prognali u NDH 349 svećenika, za koje se obvezala
skrbiti Zagrebačka nadbiskupija. Raspoređeni su po samostanima i župama u
Slavonskoj Požegi, Đakovu i Zagorju. U drugom valu prognanika koji je
počeo 11. srpnja 1941. iz Slovenije je prognano u 21 željezničkom
transportu, oko 9 800 njezinih građana. Svi, osim jednog transporta,
smješteni su u Sabirnom logoru za izbjeglice u Slavonskoj Požegi. Ustaše
su ih kasnije raselili u Bosnu i sjeverozapadne dijelove NDH.


MUSLIMANI U KCL JASENOVACVlasti Nezavisne Države Hrvatske u početku su
nastojale pridobiti Muslimane obećavajući im ravnopravnost, slobodu
ispovijedanja islamske vjere te pripadnost «arijevskoj»
većini.Dotadašnje muslimansko političko vodstvo (vodstvo Jugoslavenske
muslimanske organizacije na čelu s braćom Osmanom i Džaferom
Kulenovićem) prišlo je ustaškom pokretu i preuzelo visoke dsužnosti u
vladi, upravnom aparatu i oružanim snagama NDH. Bez obzira na to veliki
broj Muslimana stradao je u ustaškim logorima. Već 1941. Muslimani su
zatočeni u ustaškim logorima. Bili su to uglavnom komunisti i protivnici
ustaškog režima, kojih će narednih godina biti sve više. Prva skupina
Muslimana deportirana je u logor III Ciglana Jasenovac sredinom studenog
1941. Radilo se o skupini od 116 Židova i komunista s područja
Sarajeva, među kojima je prema konfesionalnoj pripadnosti bilo 16
Muslimana. Sljedećih godina zatočenih Muslimana bilo je sve više. Bili
su to komunisti i pripadnici narodnooslobodilačkog pokreta iz svih
dijelova Bosne i Hercegovine, posebice Sarajeva, Banja Luke te dijelova
bosanske Posavine i srednje Bosne. Malobrojni su uspjeli izbjeći smrt.


"Šutiš. Pečat šutnje jad je na usta ti udario, Bliediš, tanjiš i kočiš
se, no bol nemoj gušit svoju, Bol ti preduboku! Pusti neka tužba tvoja
odjekuje širom zemlje, I nek traje vjekovima. Neka čuju u što sada
Promjetnu se sjeta tvoja, tvoja tuga stara, davna. Šutiš. Bliediš. I
oreol mučeništva već te kruni, Majka pravoslavna. "
Vladimir
Nazor-hrvatski i jugoslovenski književnik-PARTIZAN I ANTIFAŠISTA (U
popaljenom srpskom selu kod Vrginmosta, januara 1943.)



"Dragi moj Zijo,Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu,
ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj koji voli nas
obojicu.Kasna je noć i meni se ne spava. U ovo gluvo doba razgovara se
samo sa duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmišljam o zlatnoj paučini i
srebrnoj magli tvoji priča, i o strašnom kraju koji te je zadesio u
logoru Jasenovac.Pišem, dragi moj Zijo, a nisam siguran da i mene,
jednom, ne čeka sličan kraj u ovom svijetu po kome još putuje kuga s
kosom." Pismo Ziji Dizdareviću ubijenom u logoru Jasenovac , Branko
Ćopić-srpski i jugoslovenski književnik-PARTIZAN I ANTIFAŠISTA
Nazad na vrh Ići dole
https://bezcenzure.forumsr.net
 
SAMO...DA SE NE ZABORAVI...
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Da se nikada ne zaboravi !!!
» samo moja...
» Samo malo......
» Samo u Bosni
» Evropa u sranju a mi samo ZA nju !!!

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Bez cenzure :: ...DRUŠTVO... :: Srba-
Skoči na: