Hartmann: Del Ponte je odlučila o mojem odlasku 
11. studenoga - Bivša glasnogovornica haškog Tužiteljstva
Florence Hartmann bila je gošća današnje HTV-ove emisije "Nedjeljom u 2". Hartmann je novinarka koja je 11 godina radila za francuski dnevnik Le Monde i koja je od listopada 2000. do listopada 2006. godine bila službena glasnogovornica i savjetnica za "balkanska pitanja" glavne haške tužiteljice
Carle Del Ponte.
Hartmann je izjavila da je Del Ponte sudjelovala u njezinu odlasku s dužnosti. "Odlučila je o mojem odlasku pod pritiskom drugih ljudi iz Suda", istaknula je. No dodala je da je to bila isključivo poslovna odluka te da su njih dvije privatno ostale dobre. Rekla je da je razlog njezina odlaska i taj što je uvidjela da
Radovan Karadžić i
Ratko Mladić neće biti uhićeni. "To sam otvoreno rekla i znam da se to mnogima nije svidjelo", istaknula je.
Hartmann je nedavno objavila knjigu "Mir i kazna: Tajni ratovi međunarodne politike i pravosuđa". Knjiga je u njezinoj nazočnosti jučer predstavljena na Zagrebačkom velesajmu u sklopu međunarodnog sajma knjiga Interliber. Rekla je da je njezin prijam u Hrvatskoj odličan te da joj je logično da se knjiga na ovim prostorima čita jer ona ne govori samo o Haškom sudu nego i o međunarodnom pravosuđu. Dodala je i da je jedan od razloga i taj što je u knjizi izneseno mnogo podataka o području bivše Jugoslavije.
Dotaknula se i činjenice da velike svjetske sile nisu ništa napravile kako bi spriječile zločin u Srebrenici, iako je činjenica da su imali informacije o tome da je stanovništvo u opasnosti. Pojasnila je kako je istraga došla do čvrstih saznanja da su zapadne sile imale te dokaze. Istaknula je da postoje snimljeni razgovori između Mladića i srpskog vrha o Srebrenici. Na drugoj strani spominje generala
Momčila Perišića. Dodala je da su i o
Slobodanu Miloševiću imali informacije preko drugih dokumenata, no da te dokaze Sjedinjene Američke Države nisu željele dati Haagu. Amerika, prema Hartmann, nije željela dati uvid u te dokaze jer bi to pokazalo da su zapadne sile unaprijed znale i stoga mogle pokušati spriječiti ono što se dogodilo u Srebrenici.
Hartmann je komentirala i uhićenje generala
Ante Gotovine na Kanarskim otocima. No nije konkretno izjavila tko je imao ključnu ulogu u njegovu uhićenju nego je rekla da je to bio timski rad tj. rezultat suradnje Haaga, hrvatske policije i pravosuđa. Kad se prisjetila razloga zašto Hrvatska nije željela izručiti Gotovinu, istaknula je da su kao razlozi navođeni razni elementi - od toga da činjenica kako je on optužen ostavlja pitanje legitimnosti Domovinskog rata, do toga da ga se ne može izručiti zbog turističke sezone.
Komentriajući presudu "vukovarskoj trojci" istkanula je da je ta presuda problematična jer se zna da je kontrolu na terenu imala JNA. "Vojska je tu ubojicama predala ratne zarobljenike i okrenula leđa", naglasila je.
Smatra da "vjekovna mržnja Hrvata i Srba" nije razlog sukoba na Balkanu. "Borim se protiv takvog čitanja događaja u bivšoj Jugoslaviji. Prije bih rekla da su to neriješene stvari vezane za Drugi svjetski rat jer se masovni zločini ne pokreću iz mržnje već iza toga stoji politika", tvrdi.
Hartmann ipak smatra da je rad Haškog suda vrijedio jer sada postoje mogućnosti da se prestane s nekažnjavanjem ljudi koji su gurali narode u masovna ubojstva te da se o tim zločinima ne bi ništa znalo da nije ICTY-ja.
Komentirajući procese protiv hrvatskih novinara istaknula je da u tom slučaju ne zna sve činjenice te da smatra kako je važnije da Haški sud završi postojeće predmete.
Hartmann: Zapadne zemlje blokirale uhićenja Bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva
Florance Hartmann ponovila je u intervjuu za Associated Press navode iz svoje knjige "Mir i kazna" da zapadne zemlje nisu željele uhititi
Radovana Karadžića i
Ratka Mladića.
Naglasila je da su se Britanija, Francuska i SAD miješale u rad suda, sprječavale istrage i odbijale pristup dokazima. Međunarodna zajednica ograničila je rad Haškog suda i izmanipulirala ga, optužuje Hartmann.
Dodala je kako će činjenica da Karadžić i Mladić nisu uhićeni izazvati dodatne nestabilnosti u regiji. "Žrtve koje su preživjele genocid i koje su bile napuštene usprkos činjenici da je Srebrenica bila područje pod zaštitom UN-a ne vjeruju više nikakvim obećanjima sa Zapada. A Bosna i Hercegovina bi trebala ući u Europsku uniju.
BiH je bila vrlo bliska Europi, ali sad je njezino stanovništvo ostavljeno bez zadovoljenja pravde i teško će se integrirati u svijet koji im oduzima pravo na status žrtve tako što odgovorni za najgore zločine u Europi nakon Drugog svjetskog rata nisu kažnjeni", tvrdi bivša glasnogovornica.
hrt.web vijesti
Prijem