24.kolovoza

Rođen Dragutin Lerman



24. kolovoza - Dragutin Lerman, poznati hrvatski istraživač, rođen je u Požegi na današnji dan 1864. Umro je u 54. godini, 12. lipnja 1918., iscrpljen od malarije i posljedica tropskih groznica. Prema vlastitoj želji pokopan je u osami ispod kreševskih lipa.Osobito sam sretan što u ovakvoj međunarodnoj ekspediciji zastupam svoju dragu domovinu Hrvatsku.
"Mnogi smatraju da pretjerujem, ali ja sam duboko uvjeren da u Kongo ne odlazim iz obijesti ili sebičnosti". Te riječi napisao je Dragutin Lerman svom prijatelju, neposredno prije nego što je napustio požešku dolinu i otišao u potragu za blagom crnog kontinenta. Nije imao ni 20 godina kada se našao u poznatoj Stanlyjevoj ekspediciji koja je istraživala Kongo. Na Stanlyjev poziv, objavljen u cijeloj Europi, odmah se odazvao i nastavio avanturu koju je započeo krstarenjem Europom i naučio više stranih jezika.

Na put u Afriku Lerman je otišao zajedno s Napoleonom Lukšićem, pomorskim časnikom iz Karlovca. U Kongu je Lerman mnogo prije drugih istraživača svladao nekoliko domorodačkih dijalekata, pa mu Stanly povjerava suradnju s poglavicama afričkih plemena. Općenito, Lerman uživa najveće povjerenje vođe ekspedicije, europske novine ističu ga kao najzaslužnijeg člana, a belgijska vlada imenuje ga glavnim povjerenikom za istočni Kongo.
Između 1882. i 1896. Lerman je odlazio u Kongo četiri puta te je boravio u afričkim džunglama oko 3000 dana, o čemu je redovito pisao u dnevniku koji se čuva u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Lerman nije zaboravio svoj zavičaj. Pri svakom povratku u domovinu donosio je bogate zbirke oružja, oruđa i predmeta crnačke kulture, koji su smješteni u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na prvoj zemljopisnoj karti Konga, koju je objavila belgijska vlada, nalazi se više toponima s hrvatskim imenima.
Lerman je napisao u dnevniku: Kod prijelaza preko rijeke opazih krasne slapove i na taj spomen da ih je jedan Hrvat otkrio prozovem ih Zrinskim slapovima. Poslije povratka iz Konga Lerman se nastanio u bosanskome gradiću Kreševu. Tamo punih šest godina krstari stopama starih Sasa, ispitujući napuštena nalazišta zlata i istražujući druga rudna bogatstva.

NA DANAŠNJI DAN
Zločini koji su počinjeni nad srpskim narodom u Bosni i Hercegovini
Zatučeno i spaljeno četvoro srpskih civila
Pripremio: Milivoje Ivanišević
Kamenica Gornja, srpski deo ovog uglavnom muslimanskog sela u zvorničkoj opštini (Srba 301, muslimana 1288, Jugoslovena 9), napale su u ranim jutarnjim časovima 24. avgusta 1992. lokalne muslimanske oružane jedinice sa područja Cerske iz sastava Armije BiH. Prilikom napada na veoma surov način, spaljivanjem, udarcima tupim predmetom i nožem ubijena su četiri lica srpske nacionalnosti. Ostali Srbi, koji su živeli u zaseocima Kukelja, Čitluk i Gavrići, spasli su se bekstvom u okolna mesta zvorničke opštine, koja su se tada već nalazila pod vlašću Republike Srpske. Prilikom zaposedanja ovih zaselaka, sve srpske kuće su napadači i članovi njihovih familija, komšije, muslimani iz istog i okolnih sela opljačkali, razorili i spalili, a istovremeno su razorili i oskrnavili sve spomenike na srpskom pravoslavnom groblju. Žrtve: 1) Dragomir (Drago) Tomić, 1948; 2) LJubomir (Miladin) Tomić, 1948; 3) Milomir (Veljko) Kukolj, 1957. i 4) Rado (Srećko) Kukolj, 1945.